Povijest Jadranskog zavoda

Jadranski institut utemeljen je 28. svibnja 1945. godine sa zadatkom da znanstveno proučava pitanja jadranskog primorja s geografskog, historijskog, etnografskog te prometnog, ekonomskog i urbanističkog stajališta. Njegove početne aktivnosti bile su prvenstveno usmjerene na pitanja razgraničenja bivše SFRJ s Italijom na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1947. godine. Uz veliki broj stručnih studija i opsežnu dokumentaciju, rezultati toga rada ogledaju se u i brojnim institutskim publikacijama toga vremena.

Krajem 1948. godine Jadranski institut postaje znanstveno-istraživačka jedinica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a njegovo sjedište preseljeno je iz Sušaka u Zagreb. Uz prijašnje zadaće, Institutu je tada povjereno da obrađuje i pitanja iz područja pomorskog prava, ekonomike pomorstva, ribarstvenog prava i ekonomike ribarstva.

Nakon što je okupio brojne znanstvene djelatnike i stručnjake, Institut je započeo rad na stvaranju pomorskog zakonodavstva. Njegovi suradnici sudjelovali su u donošenju Zakona o ugovorima o iskorištavanju pomorskih brodova iz 1959. godine, Zakona o upisu pomorskih brodova i čamaca iz 1965. godine te triju zakonskih tekstova usvojenih 1966. godine – Zakona o spašavanju na moru i unutrašnjim plovnim putovima, Zakona o vađenju potonulih stvari i Zakona o naknadi štete zbog sudara brodova.

Od samoga početka djelovanja Jadranski institut imao je vrlo bogatu izdavačku djelatnost. Uz niz zapaženih djela iz područja jadranske problematike te nekoliko monografija na francuskom i hrvatskom jeziku, 1958. godine pokrenuta je i tromjesečna periodična publikacija – Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja u cilju znanstvene i praktične obrade problema pomorskoga prava i pravila pomorske kupoprodaje.

Tijekom sljedeća dva desetljeća objavljena su u serijama ili izvan njih brojna vrijedna djela, među kojima četiri knjige u seriji Jadranske monografije te sedam knjiga u seriji Prinosi proučavanju ekonomike ribarstva i ribarstvenog prava. Od 1968. godine najveći dio aktivnosti u Institutu usmjeren je na pripreme za donošenje opsežnog Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, koje će potrajati kroz sljedećih devet godina.

Suradnici Instituta sudjelovali su u radovima na međunarodnoj unifikaciji pomorskoga prava i kodifikaciji prava mora, posebice putem izrade pripremnih tekstova za članove naših delegacija na međunarodnim konferencijama. Pridonijeli su izradi niza međunarodnih pravnih instrumenata, među kojima su konvencije - o privremenom zaustavljanju pomorskih brodova iz 1952., o građanskoj i kaznenoj nadležnosti kod sudara brodova iz 1952., o ograničenju odgovornosti vlasnika morskih brodova iz 1957., četiri Ženevske konvencije o pravu mora iz 1958., o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova iz 1962., o intervenciji na otvorenome moru u slučaju onečišćenja naftom iz 1969., o prijevozu putnika i njihove prtljage morem iz 1974., o međunarodnome multimodalnom prijevozu robe iz 1980., o pravu mora iz 1982. i o uvjetima za upis brodova iz 1986.

U skladu s promjenom težišta znanstvenog istraživanja, Institut je 1974. godine dobio naziv Zavod za pomorsko pravo, historiju i ekonomiku pomorstva, a pod nazivom Jadranski zavod djeluje od 28. veljače 1992. godine i usmjeren je na znanstveno proučavanje pomorskoga i transportnog prava te međunarodnoga prava mora.

Tijekom proteklih desetljeća njegovi su članovi sudjelovali u radu više međunarodnih organizacija i tijela, poglavito Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Konferencije UN-a o pravu međunarodne trgovine (UNCITRAL), Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD) i Međunarodnog pomorskog odbora (CMI). Velik doprinos dali su u pripremi Pomorske enciklopedije, Pravne enciklopedije i Pomorskog leksikona, a u Zavodu se radilo i na prijevodu Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi na engleski jezik.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske u Jadranskom zavodu razmatralo se pristupanje međunarodnim instrumentima u području pomorstva, transporta i prava mora. Djelatnici Zavoda sudjelovali su u izradi nacrta Pomorskog zakonika Republike Hrvatske iz 1994., njegove novele iz 2004. godine kao i svih njegovih kasnijih izmjena i dopuna. Uz pitanja unifikacije međunarodnoga pomorskoga prava i međunarodnopravne zaštite mora od onečišćenja, u središtu pozornosti njegovih djelatnika posljednjih godina je implementacija pomorskog prava Europske unije i problematika razgraničenja između država čije obale leže sučelice ili međusobno graniče.

Iz sedam desetljeća kontinuiranoga plodnog rada Jadranskog zavoda, posebno valja izdvojiti 57 godina neprekinutog izlaženja njegovoga znanstvenog časopisa. Od 1992. godine časopis izlazi pod nazivom Poredbeno pomorsko pravo= Comparative Maritime Law i jedini je znanstveni časopis u Republici Hrvatskoj namijenjen isključivo pitanjima pomorskog prava i prava mora.

Dosadašnjem djelovanju Zavoda nezaobilazan doprinos dali su istaknuti pojedinci – enciklopedist akademik Vladislav Brajković, akademik Juraj Andrassy, akademik Natko Katičić, akademik Vladimir Ibler, akademik Dragovan Šepić, prof. dr. sc. Branko Jakaša, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dr. sc. Branko Kojić, znanstveni savjetnik te današnji voditelj prof. emeritus Vladimir-Đuro Degan, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz znanstvena usmjerenja, oni su svojom požrtvovnošću i entuzijazmom znatno pridonijeli bogatoj znanstvenoj i izdavačkoj djelatnosti kao i ugledu Jadranskog zavoda.