Projekti
  • UNAPRJEĐENJE HRVATSKIH POMORSKOPRAVNIH PROPISA U SVEZI S OBAVLJANJEM LUČKIH USLUGA PRIVEZA I ODVEZA U HRVATSKIM LUKAMA OTVORENIM ZA JAVNI PROMET / DR.SC. BOŽENA BULUM (PH. D.) / 2020.—2021.

    Ključne riječi: lučko pravo RH, organizacija pružanja lučke usluge priveza i odveza, samostalno obavljanje lučkih usluga od strane brodara
    Sažetak:

    Znanstveno-stručni projekt Organizacija obavljanja lučkih usluga priveza i odveza u hrvatskim lukama otvorenim za javni promet provodi se u Jadranskom zavodu u suradnji s trgovačkim društvom Rapska plovidba d.d. Odvija se u okviru  sporazuma o znanstveno-stručnoj suradnji između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Rapske plovidbe d.d. Voditeljica projekta je dr. sc. Božena Bulum. Tijekom 2020. godine dr. sc. Bulum je u okviru ovog projekta izradila poslovnu konzultaciju za trgovačko društvo Rapska plovidba d.d. u svezi s pitanjem samostalnog obavljanja lučkih usluga priveza i odveza brodova od strane brodara u hrvatskim lukama otvorenim za javni promet te je podnijela prijedloge za pravno uređenje predmetne materije u Republici Hrvatskoj de lege ferenda.



  • IZAZOVI U PRAVNOM UREĐENJU MORSKIH LUKA – PRIMJENA EUROPSKOG PRAVA UZ POŠTIVANJE NACIONALNE PRAVNE TRADICIJE / DR.SC. BOŽENA BULUM (PH. D.) / 2020.—2021.

    Ključne riječi: pružanje lučkih usluga, financiranje lučke infrastrukture, oporezivanje luka, europsko pravo primjenjivo na morske luke, hrvatski pravni okvir za morske luke
    Sažetak:

    Znanstvenoistraživački projekt Izazovi u pravnom uređenju morskih luka – primjena europskog prava uz poštivanje nacionalne pravne tradicije započeo je u siječnju 2020. pod voditeljstvom dr. sc. Božene Bulum, a predviđeno  trajanje mu je do kraja 2021. Na projektu surađuju prof. dr. sc. Elena Orrù, Katedra za pomorsko pravo, Odjel pravnih studija, Sveučilište Alma Mater Studiorum u Bologni; doc. dr. sc. Marija Pijaca, Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Željka Primorac, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu.

    Projekt je rezultat dugogodišnjeg kontinuiranog praćenja i analize prava Europske unije (dalje: Unija, EU), uključujući i odluke europskih institucija iz područja pomorskog prava i prava tržišnog natjecanja voditeljice i njenih suradnika. Kako su posljednjih nekoliko godina europske institucije donijele niz odluka i pravnih akata u svezi s pitanjima pružanje lučkih usluga, oporezivanja javnih morskih luka i financiranja njihove infrastrukture, istraživanje na projektu usmjereno je prema tim pitanjima. To su, primjerice, Uredba (EU) 2017/352 o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka čija primjena je započela u ožujku 2019. godine i . Također, Europska komisija i Opći sud donijeli su niz odluka u svezi s poreznim tretmanom lučkih uprava. Riječ je o recentnim odlukama i pravnim propisima koji nisu obrađivani u hrvatskoj pravnoj teoriji, a i na razini Unije vrlo je malo znanstvenih i stručnih publikacija koje se bave tim područjem.Radi se o vrlo važnim pitanjima koja su primjenjiva i na hrvatske morske luke. Uposljednjem desetljeću došlo je do značajnih promjena u funkcioniranju hrvatskog lučkog sustava, posebice luka otvorenih za javni promet čije se lučke uprave sve više ponašaju kao tržišno-orijentirana tijela. Međutim, te promjene nisu popraćene odgovarajućim regulatornim okvirom, što dovodi do sporova u praksi.

    U prvoj godini projekta dr. Bulum  nastavila je ranije započetu analizu domaćih, europskih i komparativnih izvora prava kojima se uređuje pružanje lučkih usluga, financiranje i oporezivanje luka. U koatorstvu s doc. dr. sc. Marijom Pijaca pripremila je članak Pravno uređenje pristupa tržištu tehničko-nautičkih lučkih djelatnosti u pravu Europske unije i hrvatskom pravu i njegove posljedice u praksi koji je objavljen u Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu, 20 (2020)1, str. 47-75. i članak  Pristup tržištu usluga priveza i odveza u hrvatskim lukama otvorenim za javni promet objavljen u časopisu Informator br. 6648, 12. 10. 2020., str. 22-23.



  • Interpretacija Međunarodne konvencije o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (Ženeva, 1956.) u praksi hrvatskih sudova / Prof. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan / 2020.—2021.

    Ključne riječi: CMR, hrvatska sudska praksa, odgovornost cestovnog prijevoznika
    Sažetak: Znanstveno-stručni projekt Interpretacija Međunarodne konvencije o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (Ženeva, 1956.) u praksi hrvatskih sudova provodi se u Jadranskom zavodu, a troškovi njegove provedbe djelomično se financiraju iz namjenskih sredstava Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na projektu surađuju dr. sc. Adriana Vincenca Padovan s Jadranskog zavoda i prof. dr. sc. Nikoleta Radionov s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Projekt se bavi međunarodnom konvencijom transportnog prava koja uređuje pravne odnose između pošiljatelja, prijevoznika i primatelja tereta koji se prevozi cestom. Konvenciju je do danas ratificiralo 56 država, među kojima je velika većina europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Uz CMR konvenciju su naknadno usvojeni i tzv. CMR-SDR protokol iz 1978. kojim se uvodi ograničenje odgovornosti prijevoznika na iznos od 8,33 obračunske jedinice posebnih prava vučenja (SDR) po kilogramu oštećene ili izgubljene robe umjesto dotadašnjih 25 Germinal Franaka po kilogramu, te EDI-CMR protokol iz 2008. godine kojim se regulira elektronički teretni list. Republika Hrvatska ratificirala je CMR-SDR protokol 1978. tek 2017. godine, dok EDI-CMR protokol 2008. do danas još nije ratificirala. CMR konvencija iznimno je važan međunarodni unifikacijski pravni instrument jer jamči određenu razinu pravne sigurnosti u međunarodnoj trgovini ujednačujući pravni režim odgovornosti cestovnog prijevoznika i općenito međusobnih prava i obveza stranaka ugovora o međunarodnom prijevozu robe cestom diljem Europe i šire. Uvođenje standardnog obrasca CMR teretnog lista, koji sastavlja i objavljuje Međunarodna unija za cestovni transport (IRU) i koji se temelji na sustavu CMR konvencije, olakšava funkcioniranje međunarodnog transporta i trgovine, budući da je takav transportni dokument široko prihvaćen u praksi od strane svih zainteresiranih dionika (prijevoznici, trgovci, špediteri, carinske vlasti itd.) u svim zemljama ugovornicama CMR konvencije. Dok poredbenopravna doktrina obiluje izvorima na temu CMR konvencije, u Hrvatskoj taj iznimno važan instrument međunarodnog transportnog prava dosad nije sveobuhvatno obrađen u pravnoj literaturi. Treba imati u vidu da se Hrvatska nalazi na dva strateški značajna koridora Osnovne prometne mreže jedinstvene Transeuropske mreže prometnica (TEN-T), tj. na Mediteranskom koridoru i na koridoru Rajna-Dunav. Prema tome, geografski položaj Hrvatske važan je u kontekstu međunarodnog cestovnog prijevoza, što nužno povlači za sobom značaj hrvatske jurisdikcije i prakse hrvatskih sudova u sporovima iz ugovora o međunarodnom prijevozu robe cestom. Stoga je izučavanje i praćenje domaće sudske prakse primjene CMR konvencije potrebno i korisno kako za domaće tako i za međunarodne pravne praktičare, suce i znanstvenike, ali i za sve dionike koji sudjelujući u međunarodnoj trgovini i transportu dotiču teritorij Republike Hrvatske i potencijalno se izlažu nadležnosti hrvatskih sudova u slučaju spora iz ugovora o prijevozu. U okviru ovog projekta, dosad je prikupljeno preko 600 odluka hrvatskih sudova relevantnih u kontekstu primjene CMR konvencije. Tijekom 2020. godine suradnice su pregledale i sortirale svu prikupljenu praksu prema pojedinim važnim pravnim pitanjima te su provele detaljniju analizu sudske prakse i uspješno identificirale: a) pitanja o kojima domaći sudovi do sad nisu zauzeli usklađeni stav te b) pitanja koja domaći sudovi tumače na način koji nije usklađen s pretežitom međunarodnom sudskom praksom primjene CMR konvencije. Cilj je bio ukazati na probleme neujednačene sudske prakse o pojedinim institutima CMR konvencije te sugerirati primjerena rješenja za budući razvoj sudske prakse koja će biti u skladu s prevladavajućim tumačenjem CMR konvencije u međunarodnoj praksi. Tako se doprinosi pravnoj sigurnosti i predvidivosti pravne zaštite u sporovima iz ugovora o međunarodnom prijevozu robe cestom. Predmetni znanstveni projekt povezan je s jednim većim međunarodnim stručno-znanstvenim projektom čiji nositelj je nizozemska organizacija Stichting Vervoeradres u suradnji s Institutom za međunarodno transportno pravo (Institut du Droit International des Transports - IDIT) iz Rouena (Francuska). Dr. sc. Padovan i prof. dr. sc. Radionov sudjeluju u tom projektu kao korespondenti za hrvatsko pravo, uz stručnjake i znanstvenike transportnog prava iz preko 20 europskih zemalja. Rezultat ovog međunarodnog projekta bit će monografska publikacija (novo izdanje knjige K. F. Haak, The liability of the carrier under CMR, Haag, Stichting Vervoeradres, 1986.) namijenjena pravnim praktičarima i znanstvenicima specijaliziranim u području transportnog prava, a koja će sadržavati vrlo vrijedne informacije o primjeni CMR konvencije i njenoj interpretaciji u komparativnom pravu. Nadalje, izrađuju se internetske baze podataka s relevantnim nacionalnim propisima, sudskom praksom i nacionalnim izvješćima o interpretaciji CMR konvencije za koje su zaduženi korespondenti, a javno su dostupne preko mrežnih stranica IDIT-a. Nacionalni izvještaji i baze sudske prakse i nacionalnih propisa ažurirat će se redovito na godišnjoj osnovi. Tijekom 2020. godine dr. sc. Padovan i prof. dr. sc. Radionov su na bazi prikupljene i obrađene relevantne prakse hrvatskih sudova izradile nacionalno izvješće o primjeni CMR konvencije u Hrvatskoj koje je objavljeno na internetskim stranicama IDIT-a.

  • Pravni aspekti nautičkog turizma / Prof. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan / 2020.—2021.

    Ključne riječi: nautički turizam, pravni okvir, marine, čarter-kompanije
    Sažetak: Znanstveno-stručni projekt o pravnim aspektima nautičkog turizma provodi se u Jadranskom zavodu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Projekt predstavlja svojevrstan nastavak znanstveno-stručne suradnje uspostavljene u okviru uspostavnog znanstvenoistraživačkog projekta DELICROMAR: Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine - unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša, koji je u razdoblju od 1. ožujka 2016. do 28. veljače 2019. financirala Hrvatska zaklada za znanost, voditeljice dr. sc. A. V. Padovan. Suradnja se i nadalje odvija poglavito putem Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Uz naprijed navedeno, u okviru tog foruma razmatraju se i mogući daljnji koraci prema implementaciji preporučenih standardnih ugovornih klauzula za potrebe članica nautičkih udruženja, koje smo izradili u okviru znanstvenog projekta DELICROMAR i objavili u knjizi Novi pravni režim za marine, J. Barbić, A. V. Padovan, V. Skorupan Wolff (ur.), Nakladnički niz Modernizacija prava, knjiga br. 47, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2019. Tijekom 2020. suradnja se osobito usredotočuje na informiranje i edukaciju zainteresiranih članica HGK o najznačajnijim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (PZ) koje su u primjeni od 28. veljače 2019. godine te na razradu preporuka za standardiziranu provedbu novih odredbi PZ-a o postupanju s napuštenim plovilima i podrtinama u marinama. Posebno se radi na pitanjima interpretacije i provedbe novih odredbi PZ-a o postupanju s napuštenim plovilima i podrtinama u marinama. U okviru tih aktivnosti održana su dva koordinacijska sastanka u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture (MMPI) te niz konzultacija s odgovornim osobama iz MMPI-a kao i s predstavnicima članica Udruženja marina pri HGK radi uspostavljanja i usklađivanja upravno-pravne prakse u provedbi relevantnih novih odredbi PZ-a. Detaljnije, radi se o primjeni odredbi čl. 840.a – 840.z PZ-a o vađenju i uklanjanju podrtina i potonulih stvari, te čl. 171. PZ-a o postupanju s podstandardnim plovnim objektima, i to kad je riječ o napuštenim plovnim objektima u lukama i na kopnenom dijelu pomorskog dobra, a posebno kad je riječ o lukama nautičkog turizma. Kako je riječ o novim odredbama PZ-a koje su u primjeni od veljače 2019., praksu lučkih kapetanija za provedbu tih odredbi tek je trebalo ustanoviti. U konzultacijama s odgovornim osobama iz MMPI-a i predstavnicima Udruženja marina postignut je dogovor da će se u prvom koraku krenuti s provedbom ovih odredbi na slučajevima napuštenih plovnih objekata u lukama nautičkog turizma. Kako bi se osigurala jednoobraznost postupanja i kako bi se interna uputa Ministarstva o postupanju za lučke kapetanije razradila na bazi uzorka stvarnih slučajeva, u suradnji s Udruženjem marina pri HGK provedena je anketa putem koje su se prikupili podaci o napuštenim plovilima u marinama članicama Udruženja. Dr. sc. Padovan sastavila je anketu i obradila tako prikupljene aktualne podatke o napuštenim plovilima u 18 hrvatskih marina. Na toj osnovi Jadranski zavod je MMPI-u dao preporuke za razradu budućih internih uputa o postupanju za lučke kapetanije. Troškovi Jadranskog zavoda vezani uz provedbu ovog projekta pokrivaju se iz namjenskih sredstava donacije HGK.

  • Razrada podzakonskih pomorskopravnih propisa o postupanju s podrtinama, potonulim stvarima, podstandardnim brodovima i napuštenim plovnim objektima / Prof. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan / 2020.—2021.

    Ključne riječi: pomorski propisi, uklanjanje podrtina, potonule stvari, podstandardni brodovi, napuštena plovila
    Sažetak: Priprema prijedloga nacrta podzakonskih pomorskopravnih propisa o postupanju s podrtinama, potonulim stvarima, podstandardnim brodovima i napuštenim plovnim objektima provodi se u Jadranskom zavodu u suradnji s trgovačkim društvom Plovput d.o.o. i Ministarstvom mora prometa i infrastrukture Republike Hrvatske (MMPI). Odvija se u okviru formalnog sporazuma o znanstveno-stručnoj suradnji radi unapređenja i razvoja znanstvene grane pomorskog prava u Republici Hrvatskoj, sklopljenog između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Plovputa. Troškovi Jadranskog zavoda na provedbi ovog projekta financiraju se iz namjenskih sredstava donacije Plovputa.