Hrvatski sabor je na 5. sjednici svog 10. saziva, 18. prosinca 2020. podržao Vladin prijedlog odluke da se u Jadranskom moru proglasi isključivi gospodarski pojas. Hrvatski sabor će formalno proglasiti isključivi gospodarski pojas u siječnju 2021., nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije. 

Isključivi gospodarski pojas je dio mora koji se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, a podvrgnut je posebnom pravnom režimu ustanovljenom Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. godine. U isključivom gospodarskom pojasu obalna država ima suverena prava radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima mora, morskog dna i podmorja, te u pogledu drugih djelatnosti radi gospodarskog istraživanja i iskorištavanja tog morskog pojasa, kao što je proizvodnja energije korištenjem vode, struja i vjetrova. U tom morskom pojasu obalna država ima jurisdikciju u pogledu podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uređaja i naprava, znanstvenog istraživanja mora, zaštite i očuvanja morskog okoliša te druga prava i dužnosti predviđene Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982.
Isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske proglašava se temeljem Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. i u skladu s Pomorskim zakonikom Republike Hrvatske te europskim zakonodavstvom. 

Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa od strane Republike Hrvatske odvija se paralelno s proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa Talijanske Republike. Odluka o proglašenju donesena je na usklađeni način i u duhu suradnje, nakon hrvatskih i talijanskih konzultacija sa Slovenijom. Postignuto je razumijevanje da će Republika Hrvatska i Talijanska Republika pristupiti proglašenju svojih pojaseva nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije u siječnju 2021. U duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatska je o namjeri proglašenja isključivog gospodarskog pojasa obavijestila i susjedne zemlje, tj. Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju. Također, o namjeri proglašenja isključivog gospodarskog pojasa obavještena je i Europska komisija.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. prosinca 2020. utvrdila Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, te ga je uputila Hrvatskom saboru na prvo čitanje, zajedno s Izvješćem o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. 

Hrvatski sabor je 18. prosinca 2020. prihvatio navedeno izvješće te podržao Prijedlog Odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, i zadužio Vladu Republike Hrvatske da na trilateralnom sastanku koji će se održati početkom 2021. godine podupre osnaživanje suradnje u svjetlu proglašavanja isključivih gospodarskih pojaseva Republike Hrvatske i Talijanske Republike. Potom će se formalna Odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa donijeti u Hrvatskom saboru.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije su na sastanku u Trstu 19. prosinca 2020. usvojili zajedničku izjavu o zaštiti Jadranskog mora. Tom je prigodom dogovoreno da će se nastaviti razgovori o mogućnostima trilateralne suradnje na ključnim područjima gospodarskog razvoja, povezanosti, plavoga gospodarstva i sveobuhvatne zaštite Jadranskog mora. U tu svrhu, tri zemlje će utvrditi mehanizam za unaprjeđenje suradnje, na političkoj i ekspertnoj razini. Ministri su se usuglasili da će slijedeći trilateralni sastanak organizirati u prvom tromjesečju slijedeće godine. Hrvatska i talijanska strana na sastanku su najavile proglašenje isključivih gospodarskih pojaseva. 

Hrvatski isključivi gospodarski pojas protezat će se u području u kojem se sada prostire hrvatski zaštićeni ekološki ribolovni pojas (ZERP) i imat će vanjske privremene granice dok se s Italijom i Crnom Gorom ne sklopi ugovor o konačnom razgraničenju tih pojasa. Postupak razgraničenja isključivog gospodarskog pojasa s Italijom trebao bi biti relativno jednostavan, zbog toga što je od 1968. godine utvrđeno razgraničenje epikontinentalnog pojasa s tom zemljom, a razgraničenje isključivog gospodarskog pojasa bi trebalo slijediti upravo tu crtu. Proglašenje hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa ne prejudicira otvoreno pitanje morske granice sa Slovenijom, budući da se sporna arbitražna odluka o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije odnosi samo na teritorijalno more i granicu na kopnu te je bez utjecaja na isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske. 
Hrvatska od 2003. godine ima proglašen zaštićeni ribolovno-ekološki pojas (ZERP). Odlukom o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru („Narodne novine“, br. 157/03, 77/04, 138/06 i 31/08) Hrvatski sabor uspostavio je ZERP kao morski pojas koji uključuje sadržaje isključivog gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša. Pri tom je utvrđeno da su države članice Europske unije izuzete iz primjene ZERP-a do iznalaženja zajedničkog dogovora u EU duhu. 

Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, područje ZERP-a je, kao i svi isključivi gospodarski pojasevi i ribolovne zone drugih država članica EU, postalo dio „voda Europske unije“, u kojem se primjenjuju pravila zajedničke ribarstvene politike i ostvaruje suradnja između država članica radi zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava mora i morskog okoliša. 

Proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa Republika Hrvatska će steći jurisdikciju u pogledu izgradnje umjetnih otoka te dobivanja energije snagom mora, vjetra i struja, što u ZERP-u nije imala. Poboljšat će se i nadzor sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša na hrvatskoj strani Jadranskog mora, jer će Republika Hrvatska imati pravo obavljanja nadzora nad svim brodovima u plovidbi u području isključivog gospodarskog pojasa, uključujući i brodove država članica Europske unije, ako postoji opravdana sumnja da krše međunarodne standarde zaštite okoliša. Taj pojas ostaje morski prostor u kojem sve države, ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Hrvatske, uživaju slobode plovidbe, prelijetanja i polaganja podmorskih kabela i cjevovoda zajamčene međunarodnim pravom mora.