U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, 19. 10. 2026. predstavljen je projekt Žene koje su gradile brodove: online arhiv u nastajanju. Riječ je o intrdisciplinarnom kulturno-antropološkom istraživanju, a ujedno i participativnom projektu u zajednici koji razmatra socijalne i kulturne učinke industrijalizacije tijekom druge polovine 20. stoljeća, te posljedice deindustrijalizacije čije voditeljice su Amra Pende i Leonida Kovač.
Prezentaciji projekta prisustvovale su dr. sc. Vesna Skorupan Wolff i dr. sc. Adriana Vincenca Padovan.
Žene koje su gradile brodove: Online arhiv u nastajanju dostupan je na internetskoj stranici https://brodograditeljice.hr
Istraživanje Žene koje su gradile brodove polazi od činjenice da je u modernom razdoblju život i urbani razvoj Pule neraskidivo povezan s osnutkom Pomorskog arsenala austro-ugarske ratne mornarice (1856.), te nadalje, tijekom druge polovine 20. stoljeća, s industrijskom proizvodnjom u brodogradilištu Uljanik. Nakon Drugog svjetskog rata izgradnjom modernog brodogradilišta u kojemu je visokostručni kadar razvijao inventivne proizvodne tehnologije, Uljanik je postao jednim od najcjenjenijih i najkonkurentnijih brodogradilišta u svijetu. U zadnjim desetljećima 20. stoljeća zapošljavao je između 8.000 i 10.000 radnika. Na prijelazu 20. u 21. stoljeće, uslijed promjene političke i ekonomske paradigme, odnosno sustavne deindustrijalizacije i imperativnog prelaska s kompleksne industrijske proizvodnje na turističku monokulturu, započinju procesi transformacije s devastirajućim sociokulturnim implikacijama koji će 2019. dovesti i do stečaja Uljanika u kojemu je danas zaposleno oko tristotinjak ljudi.
Prema trenutno istraženim podacima u Uljaniku je samo od 1954. do 2024. bilo zaposleno 1667 žena u 397 zanimanja, različite stručne spreme, od nekvalificiranih radnica koje su obavljale najteže fizičke poslove do visokokvalificiranih i usko specijaliziranih stručnjakinja međunarodnog ugleda.
Cilj ovog projekta i istraživanje autorica Amre Pende i Leonide Kovač primarno stremi izvući iz nevidljivosti i anonimnosti brojne ljudske živote utkane u stvaralačke radne procese koji su rezultirali ne samo nastankom jednog od najznačajnijih europskih brodogradilišta, nego i modernog grada kojeg bez brodogradnje ne bi bilo. U inicijalnoj fazi istraživanja i realizacije arhiva u nastajanju rad autorica primarno je bio usredotočen na osobne povijesti nekadašnjih i sadašnjih zaposlenica Uljanika i na prikupljanje pisanih i slikovnih materijala iz njihovih osobnih arhiva i iz arhiva brodogradilišta.
Okosnicu Žene koje su gradile brodove: online arhiv u nastajanju čine audio-zapisi razgovora s nekadašnjim i sadašnjim radnicama Uljanika objavljeni na web stranici u temi „Razgovori“. Rubrika „Ostavština“ donosi niz objavljenih članaka, dokumenata i zapisa iz povijesti Uljanika sadržajno povezanih s temom radnopravnog statusa žena, njihovog položaja, poslova koje su obavljale, opisa poslovnih procesa u Uljaniku, života radnica Uljanika i slično. Rubrika „O njima“ uključuje podatke o preminulim ženama zaposlenim u Uljaniku, a kratke zapise o njihovim životima sačinili su njihovi članovi obitelji, primjerice unuci, djeca, supružnici ili prijatelji i kolege iz Uljanika ili su podaci preuzeti iz ranije objavljenih članaka. Posebno zanimljiva je rubrika „fotografije Radmile Maksić“ jer sadrži niz autentičnih fotografija nastalih između početka 1950-ih do 1984. godine., a riječ je o snimkama dovršenih brodova, brodova u procesu gradnje, porinuća, brodskih motora, te prizora iz proizvodnih pogona Uljanika. „Tko su one“ je rubrika u kojoj su objavljene reprodukcije fotografija i razglednica iz zbirki Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. „Varia“ je posljednja tema na web stranici Online arhiva i sadrži zbirku raznolikih dokumenata i zapisa o Uljaniku.
Istraživanja autorica Amre Pende i Leonide Kovač posvećena aktivnostima žena različitih profesija, razina obrazovanja i socijalnog porijekla, odnosno važnosti njihovog rada u brodograđevnoj industriji koja je do nedavno bila temelj snažnog ekonomskog i društvenog razvoja Pule imaju višestruku važnost za povijest grada Pule, povijest hrvatske brodogradnje i pomorstva. Ostaju evidentirana i dokumentirana brojana sjećanja, životopisi, povijesni zapisi, materijali i informacije koje će moći poslužiti za daljnja i sveobuhvatna istraživanja ove teme ali i brojnih povezanih tema.
