KLJUČNE RIJEČI: kritični datum, sukcesija država, nastanak/nestanak država, oružani sukob: nemeđunarodni i međunarodni, granice/razgraničenje, međunarodno priznanje nove države, nestanak države
SAŽETAK:
Raspad bivše SFRJ i nastanak novih država sljednica na njenom prostoru zbio se u dugotrajnom procesu raspada saveznih institucija kojemu su slijedili državni udar u Predsjedništvu SFRJ, stavljanje ‘JNA’ pod nadzor Srbije i Crne Gore, a potom agresija protiv Slovenije, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.
Za povijest Republike Hrvatske i hrvatskog naroda na ovim prostorima neophodno je utvrditi niz ‘kritičkih datuma’. Ti ‘kritički datumi’ imaju i sasvim praktičan značaj u postupku sukcesije država (napose u podjeli državne imovine, arhiva i dugova države prethodnice), u utvrđivanju granica Republike Hrvatske na kopnu i na moru sa susjednim državama (kuda je tekla granica bivše Socijalističke Republike Hrvatske koja je na datum sukcesije kao na «kritički datum» postala granica Republike Hrvatske zaštićena međunarodnim pravom).
U pitanju je i primjena nekih zabranjenih djela prema Statutu Međunarodnog kaznenog tribunala, i s time u vezi utvrđivanje ‘kritičkih datuma’ kada je ‘stanje unutarnjih nemira i zategnutosti (pobuna, izolirani i sporadični akti nasilja)’ prerasli u tzv. ‘nemeđunarodni’ oružani sukob na tlu Hrvatske, a kada je taj sukob prerastao u međunarodni oružani sukob.
Za teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1994. iz članka 2. Statuta Međunarodnog kaznenog tribunala moguće je optužiti neku osobu samo u stanju međunarodnog oružanog sukoba. Istraživanje na ovome projektu trebalo bi dovesti do nekih spoznaja u utvrđivanju tih ‘kritičkih datuma’, ili bi trebalo potvrditi ili osporiti pravorijeke međunarodnih tijela o tome (Mišljenje br. 11. Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji od 18. srpnja 1993. o datumima sukcesije država sljednica, te Odluka Prizivnog vijeća Međunarodnog kaznenog tribunala u slučaju Tadić od 2. listopada 1995.). Sve su to pitanja međunarodnog prava koja treba utvrđivati po kriterijima te discipline a na temelju međunarodne sudske arbitražne prakse te prakse država u sukcesiji.
Sve su to i bitna pitanja povijesti Republike Hrvatske i hrvatskog naroda na ovim prostorima. Ako o njima budu raspravljali povjesničari samo na temelju pravnih akata i drugih dokumenata, ili ako se o njima budu izjašnjavali pravnici koji nemaju naobrazbu iz međunarodnog prava, nastat će brojni i nepotrebni sporovi u nas samih. Naime to je iskustvo državnopravne povijesti bivše Jugoslavije kada su se vodili sporovi o tome je li nova Jugoslavenska federacija bila nova država ili je izvodila kontinuitet iz predratne Monarhije.
Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
