KLJUČNE RIJEČI: CMR, hrvatska sudska praksa, odgovornost cestovnog prijevoznika

SAŽETAK: 

Znanstveno-stručni projekt Interpretacija Međunarodne konvencije o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (Ženeva, 1956.) u praksi hrvatskih sudova provodi se u Jadranskom zavodu, a troškovi njegove provedbe djelomično se financiraju iz namjenskih sredstava Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Na projektu surađuju dr. sc. Adriana Vincenca Padovan s Jadranskog zavoda i prof. dr. sc. Nikoleta Radionov s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Projekt se bavi međunarodnom konvencijom transportnog prava koja uređuje pravne odnose između pošiljatelja, prijevoznika i primatelja tereta koji se prevozi cestom. Konvenciju je do danas ratificiralo 56 država, među kojima je velika većina europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku.

Uz CMR konvenciju su naknadno usvojeni i tzv. CMR-SDR protokol iz 1978. kojim se uvodi ograničenje odgovornosti prijevoznika na iznos od 8,33 obračunske jedinice posebnih prava vučenja (SDR) po kilogramu oštećene ili izgubljene robe umjesto dotadašnjih 25 Germinal Franaka po kilogramu, te EDI-CMR protokol iz 2008. godine kojim se regulira elektronički teretni list. Republika Hrvatska ratificirala je CMR-SDR protokol 1978. tek 2017. godine, dok EDI-CMR protokol 2008. do danas još nije ratificirala.

CMR konvencija iznimno je važan međunarodni unifikacijski pravni instrument jer jamči određenu razinu pravne sigurnosti u međunarodnoj trgovini ujednačujući pravni režim odgovornosti cestovnog prijevoznika i općenito međusobnih prava i obveza stranaka ugovora o međunarodnom prijevozu robe cestom diljem Europe i šire. Uvođenje standardnog obrasca CMR teretnog lista, koji sastavlja i objavljuje Međunarodna unija za cestovni transport (IRU) i koji se temelji na sustavu CMR konvencije, olakšava funkcioniranje međunarodnog transporta i trgovine, budući da je takav transportni dokument široko prihvaćen u praksi od strane svih zainteresiranih dionika (prijevoznici, trgovci, špediteri, carinske vlasti itd.) u svim zemljama ugovornicama CMR konvencije.

Dok poredbenopravna doktrina obiluje izvorima na temu CMR konvencije, u Hrvatskoj taj iznimno važan instrument međunarodnog transportnog prava dosad nije sveobuhvatno obrađen u pravnoj literaturi. Treba imati u vidu da se Hrvatska nalazi na dva strateški značajna koridora Osnovne prometne mreže jedinstvene Transeuropske mreže prometnica (TEN-T), tj. na Mediteranskom koridoru i na koridoru Rajna-Dunav. Prema tome, geografski položaj Hrvatske važan je u kontekstu međunarodnog cestovnog prijevoza, što nužno povlači za sobom značaj hrvatske jurisdikcije i prakse hrvatskih sudova u sporovima iz ugovora o međunarodnom prijevozu robe cestom.

Stoga je izučavanje i praćenje domaće sudske prakse primjene CMR konvencije potrebno i korisno kako za domaće tako i za međunarodne pravne praktičare, suce i znanstvenike, ali i za sve dionike koji sudjelujući u međunarodnoj trgovini i transportu dotiču teritorij Republike Hrvatske i potencijalno se izlažu nadležnosti hrvatskih sudova u slučaju spora iz ugovora o prijevozu. U okviru ovog projekta, dosad je prikupljeno preko 600 odluka hrvatskih sudova relevantnih u kontekstu primjene CMR konvencije.

Tijekom 2020. godine suradnice su pregledale i sortirale svu prikupljenu praksu prema pojedinim važnim pravnim pitanjima te su provele detaljniju analizu sudske prakse i uspješno identificirale: a) pitanja o kojima domaći sudovi do sad nisu zauzeli usklađeni stav te b) pitanja koja domaći sudovi tumače na način koji nije usklađen s pretežitom međunarodnom sudskom praksom primjene CMR konvencije. Cilj je bio ukazati na probleme neujednačene sudske prakse o pojedinim institutima CMR konvencije te sugerirati primjerena rješenja za budući razvoj sudske prakse koja će biti u skladu s prevladavajućim tumačenjem CMR konvencije u međunarodnoj praksi.

Tako se doprinosi pravnoj sigurnosti i predvidivosti pravne zaštite u sporovima iz ugovora o međunarodnom prijevozu robe cestom. Predmetni znanstveni projekt povezan je s jednim većim međunarodnim stručno-znanstvenim projektom čiji nositelj je nizozemska organizacija Stichting Vervoeradres u suradnji s Institutom za međunarodno transportno pravo (Institut du Droit International des Transports – IDIT) iz Rouena (Francuska). Dr. sc. Padovan i prof. dr. sc. Radionov sudjeluju u tom projektu kao korespondenti za hrvatsko pravo, uz stručnjake i znanstvenike transportnog prava iz preko 20 europskih zemalja. Rezultat ovog međunarodnog projekta bit će monografska publikacija (novo izdanje knjige K. F. Haak, The liability of the carrier under CMR, Haag, Stichting Vervoeradres, 1986.) namijenjena pravnim praktičarima i znanstvenicima specijaliziranim u području transportnog prava, a koja će sadržavati vrlo vrijedne informacije o primjeni CMR konvencije i njenoj interpretaciji u komparativnom pravu.

Nadalje, izrađuju se internetske baze podataka s relevantnim nacionalnim propisima, sudskom praksom i nacionalnim izvješćima o interpretaciji CMR konvencije za koje su zaduženi korespondenti, a javno su dostupne preko mrežnih stranica IDIT-a. Nacionalni izvještaji i baze sudske prakse i nacionalnih propisa ažurirat će se redovito na godišnjoj osnovi. Tijekom 2020. godine dr. sc. Padovan i prof. dr. sc. Radionov su na bazi prikupljene i obrađene relevantne prakse hrvatskih sudova izradile nacionalno izvješće o primjeni CMR konvencije u Hrvatskoj koje je objavljeno na internetskim stranicama IDIT-a. U drugoj fazi projekta koja je trenutno u tijeku prof. dr. sc. Radionov i dr. sc. Padovan pripremaju znanstveni rad u kojem će objaviti rezultate predmetnog znanstvenog istraživanja.

Nadalje, u listopadu 2021. godine u okviru ovog projekta prof. dr. sc. Radionov, dr. sc. Padovan, doc. dr. sc. Savić i mag. iur. Nišević sudjelovale su u pripremi projektne dokumentacije za natječaj programa COST European Coopreation in Science and Technology (natječajni rok OC-2021-1). Projektni prijedlog pod naslovom CMR Advisory Council Project (CMR-AC) predan je na natječaj 27. listopada 2021. (broj projektne prijave OC-2021-1-25263; glavna predlagateljica: prof. dr. sc. Cécile Legros, Sveučilište u Rouenu (Normandija), Pravni fakultet). Rezultati natječaja očekuju se u svibnju 2022. godine

https://www.idit.fr/rapports-pays/index.php