Jedan od osnivača Instituta (1945.) i voditelj Zavoda od 1982. do 1989.
Profesor i akademik Vladislav Brajković je bio istaknuti znanstvenik među brojnim domaćim i inozemnim stručnjacima pomorskog prava i pomorske privrede.
Nakon diplome Pravnog fakulteta (1927.) doktorirao je u Francuskoj ; disertacija je objavljena 1933. (Marseille). Radno iskustvo je najprije stjecao u Pomorskom odjelu Ministarstva saobraćaja u Beogradu (1934-1937), a tada se okrenuo sveučilišnoj karijeri: na Pravnom fakultetu u Subotici (19371940), zatim na zagrebačkom Pravnom fakultetu (1941), do umirovljenja.
Ostao je zapamćen kao utemeljitelj katedre za pomorsko i općeprometno pravo. Kao profesora su ga studenti cijenili zbog humanosti, strpljenja i pedagoških kvaliteta. U znanstvenom radu ga je odlikovala sposobnost uočavanja problema i spremnost i upornost u njihovom rješavanju. Sa suradnicima je znao odlično komunicirati, prijateljski i s respektom. Dobro poznavanje pomorske problematike koristio je i u nastojanju da se shvati vrijednost Jadrana i sve mogućnosti njegova iskorištavanja.
To nije uvijek bilo lako, a svoje ideje je promovirao i nailazio na razumijevanje češće u međunarodnom okruženju. Aktivno je sudjelovao na mnogim skupovima i u organizacijama, npr. Međunarodnom pomorskom odboru (CMI) kojemu je nekoliko godina bio i potpredsjednik, te drugim pravnim asociiacijama za unifikaciju privatnoga prava, i poredbenoga prava. Bilo mu je stalo da se zalaže u radu i u Udruženju pravnika Jugoslavije, Društvu za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije (predsjednik) i Jugoslavenskom udruženju za pomorsko pravo (jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik). Zaslužan je bio za inicijativu osnivanja Jadranskog instituta, u početku kao samostalne ustanove (1945-1948), a zatim je aktivno djelovao u pomorskopravnom odsjeku Instituta u sklopu Akademije, i od 1982. do 1989. na čelu kao voditelj, dobar organizator i predan radnik.
Također je sudjelovao u utemeljenju i izdavanju časopisa Zavoda ”Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja” (kasnije: Poredbeno pomorsko pravo) i autor više članaka i komentara. Rad akademika Brajkovića se može pratiti i u području zakonodavstva i judikature. Veliki je utjecaj imao na međunarodnim konferencijama pri donošenju važnih konvencija, a sudjelovao je u izradi i jugoslavenskih propisa (ZPUP). Kao arbitar ili povremeni sudac privrednog suda često je zauzimao stajalište u vrlo kompliciranim i ponekad dotad nerješavanim problemima. U Akademiji se angažirao i kao predsjednik Znanstvenog savjeta za pomorstvo JAZU.
A u Kotoru je sudjelovao i prilikom osnivanja Više pomorske škole. Nezaobilazan je njegov trud oko pokretanja i uređivanja Pomorske enciklopedije, što predstavlja njegov životni pothvat jer je jedinstvena u svijetu. Priznanje mu je odano i članstvom u akademijama u Zagrebu, Ljubljani i Titogradu, te u Parizu i Aix-en-Provence-u. Dobio je državnu nagradu (AVNOJ-a), 2 ordena, Plavu vrpcu, te francuski Orden viteza za pomorske zasluge. Posebna mu je čast bila biti admiralom Bokeljske mornarice (još od 1966.) jer je bio emotivno povezan s morem, porijeklom iz bokeljske obitelji.
Kratki pregled bibliografije:
• Etude historique sur le droit maritime privé du littoral yougoslave (1933)
• Pomorsko pravo za studente Sveučilišta (skripta)
• Više od 170 članaka u časopisima (Pomorstvo, Saobraćajni pregled, Ekonomist, Ribarski godišnjak, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, Pomorski Lloyd, Arhiv za pravne i društvene nauke, Pravna misao, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Privreda Dalmacije, Privreda i pravo, Naše more, i dr.), jedinica u enciklopediji i leksikonima ; razna izvješća i prikazi
LIT.: Vladislav Brajković 1905-1989 : [Spomenica preminulim akademicima]. HAZU, 1991. – Spomenica prof. Vladislavu Brajkoviću : [tematski broj] // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 25(1975), 2/4.
