Projekti
  • Komentar Pomorskog zakonika Republike Hrvatske / Dr. sc. Vesna Skorupan Wolff i dr. sc. Adriana V. Padovan / 2020.—2021.

    Ključne riječi: Pomorski zakonik, komentarske bilješke, napomene, redaktorski pročišćeni tekst
    Sažetak: Izrada komentara Pomorskog zakonika Republike Hrvatske provodi se u Jadranskom zavodu u suradnji s Hrvatskim društvom za pomorsko pravo (HDPP). Projekt je započeo u siječnju 2020., a njegovo predviđeno trajanje je do kraja 2021. Cilj projekta je objava znanstveno-stručne publikacije koja će se sastojati od redakcijskog pročišćenog teksta važećeg Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) s komentarskim bilješkama i napomenama te stvarnim kazalom. Uz navedeno, izradit će se sveobuhvatan prijedlog potrebnih ispravaka, izmjena i dopuna Pomorskog zakonika koji će se predati Ministarstvu mora prometa i infrastrukture u svrhu budućeg usavršavanja predmetnog propisa. Riječ je o sveobuhvatnom i najvažnijem domaćem pomorskopravnom propisu s preko 1200 članaka, koji je u posljednjih petnaest godina doživio mnoge značajne izmjene i dopune, a do danas još nikada nije na ovaj način obrađivan. Uz djelatnice Jadranskog zavoda, u svojstvu koautora za obradu pojedinih cjelina Pomorskog zakonika u projektu sudjeluje niz članova Hrvatskog društva za pomorsko pravo (HDPP), uvaženih pomorskopravnih stručnjaka i znanstvenika iz cijele Hrvatske. Dr. sc. Vesna Skorupan Wolff i dr. sc. Adriana Vincenca Padovan iz Jadranskog zavoda određene su za glavne urednice ove publikacij, a recenzenti ovoga djela bit će uvaženi akademik Jakša Barbić, prof. emeritus Vladimir-Đuro Degan, prof. dr. sc. Mihajlo Dika i prof. dr. sc. Slobodan Kaštela.

  • Pitanja transportnog i pomorskog prava od zajedničkog značaja za Italiju i Hrvatsku / Prof. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan / 2019.—2021.

    Ključne riječi: pomorsko pravo, transportno pravo, Hrvatska, Italija, poredbenopravna analiza
    Sažetak: Znanstveni projekt Pitanja transportnog i pomorskog prava od zajedničkog značaja za Italiju i Hrvatsku provodi se u Jadranskom zavodu, a koordinira ga dr. sc. Adriana Vincenca Padovan. Projekt se odvija u suradnji s prof. Roccom Lobiancom i prof. Danieleom Cascianom u okviru bilateralne razmjene između Sveučilišta u Udinama i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U okviru ove bilateralne razmjene u listopadu 2019. godine dr. Padovan je provela studijski boravak pri Pravnom odjelu Sveučilišta u Udinama. Ujedno je bila i domaćin profesorima Roccu Lobiancu i Danieleu Cascianu sa Sveučilišta u Udinama koji su proveli studijski boravak radi znanstvenog istraživanja u Jadranskom zavodu u prosincu 2019. i siječnju 2020. U okviru ove akademske razmjene dr. Padovan surađuje s kolegama iz Udina na pripremi jednog zajedničkog znanstvenog rada u kojem će se objaviti rezultati komparativnopravne analize pomorskopravnog instituta vađenja i uklanjanja podrtina u hrvatskom i talijanskom pravu.

  • Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša (DELICROMAR) / doc. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan / 2016.—2019.

    Ključne riječi: luka nautičkog turizma, marina, nautički turizam, pomorsko pravo, pomorsko osiguranje, osiguranje odgovornosti, sigurnost na moru, sigurnosna zaštita, morski okoliš
    Sažetak: Predmet znanstvenog istraživanja su pravni aspekti djelatnosti luka nautičkog turizma, a nautički turizam predstavlja granu gospodarstva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. U Hrvatskoj imamo oko 112 luka nautičkog turizma, od čega oko 56 marina i 16 suhih marina te 36 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupan kapacitet vezova je oko 17.221. Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2014. iznosio je 716,6 milijuna kuna, te se bilježi stalni stabilni rast prihoda od ove gospodarske djelatnosti iz godine u godinu. Sukladno Strategiji razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2019., Ministarstva mora prometa i infrastrukture i Ministarstva turizma, u narednim se godinama planira izgradnja i razvoj novih luka nautičkog turizma i znatno povećanje ukupnog broja vezova. S obzirom na ovu stratešku orijentaciju prema daljnjem razvoju nautičkog turizma kao važne grane nacionalnog gospodarstva, Hrvatskoj je u interesu da osigura jasne i konkurentne standarde kvalitete poslovanja luka nautičkog turizma kako bi zauzela što povoljniju poziciju u odnosu na ostale mediteranske države. Ovaj se znanstveni projekt usmjerava na istraživanje i ispitivanje pravnog režima koji se odnosi na osnivanje, upravljanje i djelatnost luka nautičkog turizma u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na odgovornost marina, osigurateljne aranžmane, standarde sigurnosti i sigurnosne zaštite te zaštite morskog okoliša. Istraživanje obuhvaća komparativnu analizu prava i sudske prakse u Hrvatskoj i pojedinim drugim europskim zemljama, kao i usporednu analizu uobičajenih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma u Europi, njihovih iskustava i prakse vezanih uz štetne događaje poput krađe plovila, požara, neovlaštenog pristupa, pomorskih nezgoda, onečišćenja morskog okoliša i sl. U okviru projekta će se nastojati ponuditi rješenja za unapređenje pravnog okvira odgovornosti i osiguranja hrvatskih luka nautičkog turizma, sa ciljem povećanja njihove konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite te zaštite okoliša. Posebno će se raditi na preporučenom modelu općih uvjeta poslovanja kao inovativnom poslovnom rješenju za marine te na prijedlogu revizije relevantnih propisa, uzimajući u obzir potrebe usklađivanja s pravom Europske unije. Želi se pridonijeti konsolidaciji relevantnog zakonodavstva i razjašnjenju dvojbenih pravnih pitanja te ujednačavanju domaće sudske prakse i povećanju pravne sigurnosti. Projektom se nastoji utjecati na napredak i daljnji održivi razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj uz uvjet održanja standarda zaštite morskog okoliša, sigurnosti na moru i sigurnosne zaštite, a s obzirom na stratešku orijentaciju naše zemlje prema ovom gospodarskom sektoru i planiranom porastu kapaciteta nautičkih vezova u narednim godinama. Uz uvažene pomorskopravne znanstvenike suradnike, projekt će okupiti stručnjake iz prakse sa ciljem razvijanja suradnje između znanosti i svih zainteresiranih gospodarskih subjekata te javnih službi, od marina, osiguravajućih društava i čarter-agencija do Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te nadležnih tijela područne i lokalne samouprave. Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost (uspostavni istraživački projekt br. 3061).

  • Nadogradnja međunarodnopravne osobnosti Republike Hrvatske / Vladimir-Đuro Degan / 2008.—2013.

    Ključne riječi: međunarodno pravo, razgraničenje na kopnu i na moru, sudsko rješavanje međunarodnih sporova, sukcesija država, međunarodno kazneno pravo
    Sažetak: Hrvatska je stekla neovisnost u 1991. Ali, osim s Madžarskom, ona još nema zacrtane konačne granice sa susjednim državama. Ona ima težak neriješen spor sa Slovenijom o razgraničenju morskih prostora. Iako je Bečki Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. stupio na snagu u svibnju 2004., Srbija još uvijek nezakonito drži velike dijelove državnih arhiva i izvjesnu pokretnu imovinu bivše SFRJ. Postoje i neka neriješena pitanja njezinih odnosa s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju. Glavni cilj ovoga istraživačkog projekta je utvrđivanje pravnih pravila primjenljivih na Hrvatsku, i time bolja zaštita njezinih prava i pravnih interesa u međunarodnim odnosima. Konačno rješenje tih i drugih pitanja neophodni su koraci u nadogradnji međunarodnopravne osobnosti Republike Hrvatske. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

  • Prilagodba hrvatskog pomorskog zakonodavstva međunarodnim standardima i pravu EU / Vladimir Ibler / 2007.—2013.

    Ključne riječi: pomorsko pravo, međunarodne konvencije, pravo Europske unije, Pomorski zakonik, sudska i arbitražna praksa, pomorski prijevoz
    Sažetak: Projekt je usmjeren na stvaranje znanstvene podloge za izradu i prilagodbu cjelokupnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske međunarodnim unifikacijskim rješenjima i propisima Europske unije. Razvoj pomorskog prava od velikog je značaja za gospodarski prosperitet Republike Hrvatske i preduvjet je za njezino uključivanje u europske integracije. Istraživanje i unaprjeđivanje pomorskog zakonodavstva time ulazi u dugoročne i kratkoročne strateške pravce istraživanja u RH. Važeća pomorskopravna regulativa u RH ne zaostaje za sustavima koji postoje u vodećim pomorskim zemljama. Novi hrvatski Pomorski zakonik stupio je na snagu u prosincu 2004. Taj sustavan i cjelovit zakonodavni zbornik treba proučavati praćenjem njegove primjene u sudskoj i poslovnoj praksi. Nakon stupanja na snagu Pomorskog zakonika iz 2004. na međunarodnom planu bit će usvojeni novi unifikacijski instrumenti. U nekim područjima kao što su prijevoz stvari morem, sigurnost plovidbe, onečišćenje morskog okoliša, elektronske prijevozne isprave i dr. naziru se nova rješenja i novi pravni razvitak. U cilju usklađivanja odredbi Pomorskog zakonika s međunarodnim rješenjima bit će nužno pripremiti određene izmjene i dopune. S obzirom na nastojanja RH usmjerena pridruživanju EU, posebnu pozornost treba posvetiti prilagodbi Pomorskog zakonika propisima EU. U okviru projekta posebna pozornost bit će posvećena i proučavanju recentnih rješenja u poredbenom pravu i kodifikaciji i unifikaciji pomorskog prava na međunarodnoj razini. Imajući u vidu suvremene uvjete u sektoru prijevoza, istraživači na projektu provodit će komparativnu analizu pojedinih instituta u drugim prijevoznim granama. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.