Projekti
  • Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša (DELICROMAR) / doc. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan / 2016.—2019.

    Ključne riječi: luka nautičkog turizma, marina, nautički turizam, pomorsko pravo, pomorsko osiguranje, osiguranje odgovornosti, sigurnost na moru, sigurnosna zaštita, morski okoliš
    Sažetak: Predmet znanstvenog istraživanja su pravni aspekti djelatnosti luka nautičkog turizma, a nautički turizam predstavlja granu gospodarstva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. U Hrvatskoj imamo oko 112 luka nautičkog turizma, od čega oko 56 marina i 16 suhih marina te 36 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupan kapacitet vezova je oko 17.221. Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2014. iznosio je 716,6 milijuna kuna, te se bilježi stalni stabilni rast prihoda od ove gospodarske djelatnosti iz godine u godinu. Sukladno Strategiji razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2019., Ministarstva mora prometa i infrastrukture i Ministarstva turizma, u narednim se godinama planira izgradnja i razvoj novih luka nautičkog turizma i znatno povećanje ukupnog broja vezova. S obzirom na ovu stratešku orijentaciju prema daljnjem razvoju nautičkog turizma kao važne grane nacionalnog gospodarstva, Hrvatskoj je u interesu da osigura jasne i konkurentne standarde kvalitete poslovanja luka nautičkog turizma kako bi zauzela što povoljniju poziciju u odnosu na ostale mediteranske države. Ovaj se znanstveni projekt usmjerava na istraživanje i ispitivanje pravnog režima koji se odnosi na osnivanje, upravljanje i djelatnost luka nautičkog turizma u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na odgovornost marina, osigurateljne aranžmane, standarde sigurnosti i sigurnosne zaštite te zaštite morskog okoliša. Istraživanje obuhvaća komparativnu analizu prava i sudske prakse u Hrvatskoj i pojedinim drugim europskim zemljama, kao i usporednu analizu uobičajenih uvjeta poslovanja luka nautičkog turizma u Europi, njihovih iskustava i prakse vezanih uz štetne događaje poput krađe plovila, požara, neovlaštenog pristupa, pomorskih nezgoda, onečišćenja morskog okoliša i sl. U okviru projekta će se nastojati ponuditi rješenja za unapređenje pravnog okvira odgovornosti i osiguranja hrvatskih luka nautičkog turizma, sa ciljem povećanja njihove konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite te zaštite okoliša. Posebno će se raditi na preporučenom modelu općih uvjeta poslovanja kao inovativnom poslovnom rješenju za marine te na prijedlogu revizije relevantnih propisa, uzimajući u obzir potrebe usklađivanja s pravom Europske unije. Želi se pridonijeti konsolidaciji relevantnog zakonodavstva i razjašnjenju dvojbenih pravnih pitanja te ujednačavanju domaće sudske prakse i povećanju pravne sigurnosti. Projektom se nastoji utjecati na napredak i daljnji održivi razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj uz uvjet održanja standarda zaštite morskog okoliša, sigurnosti na moru i sigurnosne zaštite, a s obzirom na stratešku orijentaciju naše zemlje prema ovom gospodarskom sektoru i planiranom porastu kapaciteta nautičkih vezova u narednim godinama. Uz uvažene pomorskopravne znanstvenike suradnike, projekt će okupiti stručnjake iz prakse sa ciljem razvijanja suradnje između znanosti i svih zainteresiranih gospodarskih subjekata te javnih službi, od marina, osiguravajućih društava i čarter-agencija do Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te nadležnih tijela područne i lokalne samouprave. Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost (uspostavni istraživački projekt br. 3061).

  • Nadogradnja međunarodnopravne osobnosti Republike Hrvatske / Vladimir-Đuro Degan / 2008.—2013.

    Ključne riječi: međunarodno pravo, razgraničenje na kopnu i na moru, sudsko rješavanje međunarodnih sporova, sukcesija država, međunarodno kazneno pravo
    Sažetak: Hrvatska je stekla neovisnost u 1991. Ali, osim s Madžarskom, ona još nema zacrtane konačne granice sa susjednim državama. Ona ima težak neriješen spor sa Slovenijom o razgraničenju morskih prostora. Iako je Bečki Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. stupio na snagu u svibnju 2004., Srbija još uvijek nezakonito drži velike dijelove državnih arhiva i izvjesnu pokretnu imovinu bivše SFRJ. Postoje i neka neriješena pitanja njezinih odnosa s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju. Glavni cilj ovoga istraživačkog projekta je utvrđivanje pravnih pravila primjenljivih na Hrvatsku, i time bolja zaštita njezinih prava i pravnih interesa u međunarodnim odnosima. Konačno rješenje tih i drugih pitanja neophodni su koraci u nadogradnji međunarodnopravne osobnosti Republike Hrvatske. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

  • Prilagodba hrvatskog pomorskog zakonodavstva međunarodnim standardima i pravu EU / Vladimir Ibler / 2007.—2013.

    Ključne riječi: pomorsko pravo, međunarodne konvencije, pravo Europske unije, Pomorski zakonik, sudska i arbitražna praksa, pomorski prijevoz
    Sažetak: Projekt je usmjeren na stvaranje znanstvene podloge za izradu i prilagodbu cjelokupnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske međunarodnim unifikacijskim rješenjima i propisima Europske unije. Razvoj pomorskog prava od velikog je značaja za gospodarski prosperitet Republike Hrvatske i preduvjet je za njezino uključivanje u europske integracije. Istraživanje i unaprjeđivanje pomorskog zakonodavstva time ulazi u dugoročne i kratkoročne strateške pravce istraživanja u RH. Važeća pomorskopravna regulativa u RH ne zaostaje za sustavima koji postoje u vodećim pomorskim zemljama. Novi hrvatski Pomorski zakonik stupio je na snagu u prosincu 2004. Taj sustavan i cjelovit zakonodavni zbornik treba proučavati praćenjem njegove primjene u sudskoj i poslovnoj praksi. Nakon stupanja na snagu Pomorskog zakonika iz 2004. na međunarodnom planu bit će usvojeni novi unifikacijski instrumenti. U nekim područjima kao što su prijevoz stvari morem, sigurnost plovidbe, onečišćenje morskog okoliša, elektronske prijevozne isprave i dr. naziru se nova rješenja i novi pravni razvitak. U cilju usklađivanja odredbi Pomorskog zakonika s međunarodnim rješenjima bit će nužno pripremiti određene izmjene i dopune. S obzirom na nastojanja RH usmjerena pridruživanju EU, posebnu pozornost treba posvetiti prilagodbi Pomorskog zakonika propisima EU. U okviru projekta posebna pozornost bit će posvećena i proučavanju recentnih rješenja u poredbenom pravu i kodifikaciji i unifikaciji pomorskog prava na međunarodnoj razini. Imajući u vidu suvremene uvjete u sektoru prijevoza, istraživači na projektu provodit će komparativnu analizu pojedinih instituta u drugim prijevoznim granama. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

  • Nadogradnja međunarodnopravne osobnosti Republike Hrvatske / Vladimir-Đuro Degan / 2002.—2006.

    Ključne riječi: sukcesija država; država: nastanak i prestanak; priznanje (međunarodno) nove države; odgovornost država; kazneno pravo; Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju; Međunarodni kazneni sud; odgovornost pojedinaca za međunarodne zločine
    Sažetak:

    U okviru rada na prethodnom projektu glavni istraživač je dovršio rukopis knjige koji je u tisku: ''Hrvatska država u međunarodnoj zajednici – razvitak njezine međunarodnoprave osobnosti tijekom povijesti'' na 403 stranice. U njoj se po prvi puta objavljuju prijevodi nekih dokumenata što si je prije stavio u zadaću. Kao član hrvatske delegacije, glavni je istraživač aktivno sudjelovao u pregovorima koji su doveli u lipnju 2001. do potpisivanja Ugovora o pitanjima sukcesije u Beču. Taj ugovor, koji čeka ratifikaciju i stupanje na snagu, razriješio je pitanja poput ''kritičkih datuma'' i predstavlja završni akt u nastanku međunarodnoprave osobnosti Hrvatske i ostalih država sljednica bivše SFRJ. Preostaju brojna znanstvena i praktična pitanja u nadogradnji te osobnosti, a napose u izvršenju Ugovora o sukcesiji. Glavni istraživač je u ime Hrvatske član Stalnoga zajedničkog odbora koji će o tome pregovarati. Radi se o raspodjeli pokretne i nepokretne imovine bivše Federacije u zemlji i inozemstvu o arhivima, o mirovinama i drugim stečenim pravima građana. Ostalo je neriješeno pitanje ogromnoga duga Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije. Radi se o pravu na vlasništvo kao jednom od ljudskih prava. Neka od tih praktičnih pitanja zahtijevaju teoretsku razradu uz istraživanje prijašnje prakse država i međunarodne sudske prakse, što je cilj ovoga projekta. U okviru predmeta ovoga projekta spada i utvrđivanje kopnenih i morskih granica sa susjednim državama, što će ovaj istraživač i dalje obavljati u svojim redovitim djelatnostima u Jadranskom zavodu i kao istraživač na projektu: Hrvatsko pomorsko zakonodavstvo i međunarodni standardi. Uz gornje postoje i druga pitanja koja izazivaju političke raskole jer nisu znanstveno obrađena na svestran način, poput intervencije Hrvatske vojske u sukobu u Bosni i Hercegovini u 1993. U svezi sa suradnjom Hrvatske s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, neke presude toga Tribunala zahtijevaju ozbiljnu kritičku analizu kad god se on ne pridržava svojih ograničenja koja je dužan poštivati. Glavni istraživač je neka od tih pitanja obrađivao u radovima na stranim jezicima i nastupao je na međunarodnim skupovima kad mu se ukazala prilika. I ta bi djelatnost spadala u okvir ovoga znanstvenog projekta.

    Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.



  • Hrvatsko pomorsko zakonodavstvo i međunarodni standardi / Vladimir Ibler / 2002.—2006.

    Ključne riječi: pomorsko pravo, pravo mora, međunarodne konvencije, pravo Europske unije, isključivi gospodarski pojas, zaštita okoliša, sigurnost plovidbe, pomorski prijevoz, brod, razgraničenje na moru
    Sažetak: Ovaj projekt je usmjeren na stvaranje znanstvene podloge za razvitak cjelokupnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske u skladu s međunarodnim unifikacijskim rješenjima i propisima Europske unije. Razvoj pomorskog prava i prava mora od velikog je značaja za gospodarski boljitak Republike Hrvatske i preduvjet za njezino uključivanje u europske integracije. Važeća pomorskopravna regulativa u RH ne zaostaje za sustavima koji postoje u vodećim pomorskim zemljama – Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i skandinavskim zemljama. Sabor RH donio je 1994. godine Pomorski zakonik Taj propis predstavlja prvi hrvatski cjelovit i sustavan zakonodavni zbornik. Nakon njegova stupanja na snagu na međunarodnom planu usvojeno je niz novih unifikacijskih instrumenata. U cilju usklađivanja odredbi PZ-a s međunarodnim rješenjima nužno je pristupiti njegovoj izmjeni. S obzirom na nastojanja RH usmjerena ka pridruživanju EU, posebnu pozornost treba posvetiti prilagodbi PZ-a propisima EU. Neka područja kao što su zaštita morskog okoliša, prijevoz stvari i putnika morem, sigurnost plovidbe, pomorsko osiguranje i dr. zahtijevaju nova rješenja i nov pravni razvitak. U okviru projekta posebna pozornost bit će posvećena pitanjima razgraničenja morskih prostora RH sa susjednim državama te osobito važnom pitanju proglašenja gospodarskog pojasa. Usporedno s time, stvorit će se moderna baza podataka sa svim potrebnim i aktualnim podacima iz područja pomorskog prava koja će biti dostupna relevantnim službama i institucijama u Hrvatskoj. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.