U četvrtak, 17. veljače 2022., 13:00-14:00 sati održan je  webinar Hrvatskog društva za pravo i politiku tržišnog natjecanja na temu “PRIMJENA PROPISA O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA NA DJELATNOSTI MORSKIH LUKA I LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA”.

Predavač: dr. sc. Božena Bulum, Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Diskutant: izv. prof. dr. sc. Melita Carević, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Moderator: prof. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Kreiranje europske prometne politike u području morskih luka (europska lučka politika) započelo je nakon što je 1990-ih godina donesen niz odluka Suda Europske unije i Europske komisije u svezi s ograničenjem slobode pružanja usluga u talijanskim morskim lukama. Komisija je 1997. godine objavila Zelenu knjigu o morskim lukama i pomorskoj infrastrukturi u kojoj je najavljeno donošenju europskog zakonodavstva za lučki sektor. Liberalizaciju tržišta lučkih usluga kočile su velike različitosti koje postoje između morskih luka u Uniji kao što njihova veličina, organizacijsko ustrojstvo, funkcija, zemljopisne karakteristike, sustavi vlasništva i upravljanja, povijesno-pravno naslijeđe, stupanj privatiziranosti, veze luka s lokalnom zajednicom, itd. Stoga je Uredba (EU) 2017/352 o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka kojom je (djelomično) provedena liberalizacija tržišta lučkih usluga donesena tek dvadeset godina nakon Zelene knjige. Uredbom 2017/352 su propisani uvjeti koje države članice Unije mogu postaviti za pristup tržištu lučkih usluga u svojim lukama. Međutim, te se odredbe ne primjenjuju na usluge rukovanja teretom, putničke usluge ni peljarenje. Također, Uredbom 2017/352 nije regulirano pitanje samostalnog obavljanja lučkih usluga za vlastite potrebe od strane brodara (engl. self-handling). Upravo pravo samostalnog obavljanja lučkih usluga priveza i odveza od strane brodara posljednjih je godina postalo sporno u hrvatskim lukama otvorenim za javni promet gdje su lučke uprave započele pružati usluge veza plovila koja se koriste u javnom linijskom pomorskom prijevozu te zabranjivati brodarima njihovo obavljanje. U hrvatskim je morskim lukama sporno i pitanje priveza jahti i drugih rekreacijskih plovila koja se koriste u nautičkom turizmu. Agencija za tržišno natjecanje utvrdila je postojanje kartela marina te je izrekla novčane kazne sudionicima tog kartela, kao i Udruženju marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Međutim, Visoki upravni sud Republike Hrvatske smatrao je kako Agencija nije utvrdila činjenicu dostave zapisnika koji je sadržavao dogovor marina o cijenama usluga veza  sudionicima kartela pa odluka Agencije nije potvrđena u žalbenom postupku pred tim sudom. Za hrvatske marine sporno je i to što lučke uprave u  lukama otvorene za javni promet u sve većoj mjeri pružaju usluge veza jahti i drugih plovila za razonodu, a njihovi prihodi ostvareni obavljanjem te vrste gospodarskih djelatnosti nisu oporezivi. Ove teme razmatrane su na webinaru u organizaciji Hrvatskog društva za pravo i politiku tržišnog natjecanja dana 17. veljače 2022.

Više informacija o webinaru potražite na poveznici.