godina

bibliografski podaci

sažetak

1965

Savjetovanje (Split ; 1965).  Obalna linijska plovidba u privredi Jugoslavije : S osobitim osvrtom na privredni razvoj obalnog pojasa i otoka : (Savjetovanje). Split : Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, 1965.

1973

Sambrailo, Branko.  Nove tendencije u razvoju međunarodnog prava mora s obzirom na Treću konferenciju UN. Jugoslovenska revija za međunarodno pravo. 20 (1973), 1-3, str. 199-237.

1976

Alfirević, Slobodan.  Iskorištavanje živih resursa mora i ekskluzivna ekonomska zona kao novi institut međunarodnog prava mora: (u povodu II i III faze Konferencije UN o pravu mora (Caracas, 1974. - Ženeva, 1975.). Naša zakonitost. 30 (1976), 9, str. 64-82.

1977

Anders, P.  Polish fishery policy and the 200-mile fishing zone established by coastal countries. Polish western affairs. 18 (1977), 2, str. 233-254.

1978

Sambrailo, Branko.  Međunarodno ribarstveno pravo i zemlje u razvoju. Pomorski zbornik. (1978), Knj. 16, str. 379-393.

1979

Extavour, Winston Conrad.  Exclusive Economic Zone : Study of the Evolution and Progressive Development of the International Law of the Sea. Geneve : Institut Univ. de Hautes Etudes Internationales, 1979. ISBN 90-286-0838-9.

1982

Perišić, Zvonko.  Isključiva ekonomska zona. Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno pravo. 15 (1982),  17, str. 48-88.

1983

Branford Taitt, M.  The Exclusive economic zone : A Caribbean community perspective. West Indian Law Journal. 1983, str. 36-55. prikaz članka u: Strani pravni život. (1984), Broj 124/125,  str. 91.

1983

Degan, Vladimir-Đuro.  Kriteriji razgraničenja morskih prostranstava između država. Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja = [Comparative Maritime Law and Commerce]. 25 (1983),  100, str. 43-84.

1983

Vukas, Budislav.  Jugoslavija i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 4 (1983),  4, str. 201-212.

Sažetak: Autor iznosi stavove Jugoslavije na Trećoj konferenciji UN o pravu mora prvenstveno u onim pitanjima koja su najaktualnija za našu zemlju, čije su obale u zatvorenom moru. Njegovu opću povoljnu ocjenu nove Konvencije o pravu mora sa stajališta Jugoslavije potvrđuje i činjenica da je Jugoslavija potpisala Konvenciju. Za jadranske je države najvažnija novina u pravu mora uspostavljanje isključive ekonomske zone, koja je prihvaćena već i u običajnom međunarodnom pravu. Da bi iskoristila mogućnosti koje pruža nova Konvencija, Jugoslavija mora više pažnje posvetiti rješavanju problema istraživanja, zaštite i iskorištavanja mora, treba aktivnije surađivati sa svim drugim državama koje koriste Jadran i pripremati se za sudjelovanje u djelatnostima međunarodne vlasti za morsko dno.

1985

Ibler, Vladimir.  The importance of the exclusive economic zone as a non-resource zone. Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno pravo. 18 (1985),  21, str. 118-140.

1985

Kwiatkowska, Barbara.  Exclusive economic zone - general evaluation. Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno pravo. 18 (1985),  21, str. 99-117.

1985

Rudolf, Davorin.  Plovni i plovidbeni putovi na moru : prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (1982). Pomorski zbornik. (1985),  Knj. 23, str. 355-365.

Sažetak: Valja razlikovati plovni put od plovidbenog puta. Plovni put je pojas mora kojim brodovi mogu sigurno ploviti, a plovidbeni je put dio plovnoga puta kojim brod zaista plovi. Plovni je put dakle širi pojam, a plovidbeni uži. _U Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. sadržane su odredbe o plovnim putovima i sustavima odijeljenog prometa u teritorijalnom moru, uključivši međunarodne tjesnace te u nekim područjima gospodarskoga pojasa (posebnim područjima i područjima pokrivenih ledom). Sadržane su isto tako odredbe o određivanju plovnih putova u arhipelaškome moru i o propisivanju sustava odijeljenoga prometa u uskim kanalima koji se nalaze u području plovnoga puta. _ Konvencija sadrži i odredbe o dužnostima država radi sigurnosti plovnih putova i nesmetanoga prometa (npr. u pogledu podizanja umjetnih otoka, ustanovljavanja sigurnosnih zona i sl.). _ Odredbe o plovnim i plovidbenim putovima u Konvenciji UN o pravu mora omogućuju da se potanje pravno uredi promet i poboljša sigurnost plovidbe u Jadranskome moru.

1987

Ibler, Vladimir.  Pomorske vojne vježbe i manevri u tuđim isključivim ekonomskim zonama s gledišta međunarodnog prava. Jugoslovenska revija za međunarodno pravo. 34 (1987),  1/2, str. 184-198.

1987

Rudolf, Davorin.  Gospodarski pojas i pitanja razgraničenja. Adrias Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. (1987), 1, str. 55-63.

1988

Ibler, Vladimir.  Što dokazuju nacionalna zakonodavstva o međunarodnopravnom institutu ''isključiva gospodarstvena zona'' ? Adrias Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. (1988),  2, str. 151-159.

1988

Novaković, Stojan.  Novele u Zakonu o obalnom moru i epikontinentalnom pojasu SFRJ. Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja = [Comparative Maritime Law and Commerce]. 30 (1988),  119/120, str. 345-356.

Sažetak: Povod ovom radu je donošenje Zakona o obalnom moru i epikontinentalnom pojasu SFRJ 1987. godine kojim je, među ostalim, trebalo uskladiti dotadašnji zakon iz 1965., izmijenjen i dopunjen, s Konvencijom UN o pravu mora iz 1982. godine. Nakon kratkog uvoda u kojem izlaže razvoj pravnih normi o jugoslavenskom obalnom moru, naglašavajući da je Jugoslavija dosljedno poštivaqla Ženevske konvencije iz 1958., u Zakonu iz 1965., autor razmatra one odredbe novog Zakona za koje drži da nisu valjano usklađene s odgovarajućim pravnim pravilima Konvencije UN o pravu mora odnosno sa Ženevskim konvencijama. Odnosi se na novu polaznu crtu koja je dodana polaznim crtama utvrđenima Zakonom iz 1965., nametanja stranim ratnim brodovima dodatnog uvjeta za neškodljivi prolazak, prema kojem bi morali prethodno najaviti vladi obalne države svoj prolazak, i na koncu, uspostavljanje suverenih prava u epikontinentalnom pojasu u pogledu istraživanja i iskorištavanja arheoloških i drugih potopljenih predmeta. Podsjećajući da je Jugoslavija već ranije proširila svoje teritorijalno more na 12 milja, ali da je zato ukinula vanjski morski pojas, autor konstatira da Jugoslavija novim Zakonom nije uspostavila isključivu ekonomsku zonu na temelju običajnog prava koje je kodificirano Konvencijom o pravu mora. U zaključku se pretpostavlja da su za odstupanje od obveza koje proistječu iz spomenutih konvencija svakako stajali ozbiljni razlozi i da je zakonodavac dobro odmjerio posljedice koje bi mogle nastati po interese Jugoslavije u nastojanju da, kao nesvrstana zemlja u razvoju, održi načelo pacta sunt servanda na međunarodnim skupovima i u drugim odgovarajućim prilikama.

1988

Rudolf, Davorin.  Morski gospodarski pojas u međunarodnom pravu. Split : Književni krug, 1988. ISBN 86-7397-016-4.

1988

Rudolf, Davorin.  Yugoslav economic zone in the Adriatic Sea. Jugoslovenska revija za međunarodno pravo. 35 (1988),  1, str. 52-61.

1988

Seršić, Maja.  Nadležnost obalne države u zaštiti od zagađivanja s brodova s osvrtom na pitanje proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu. Zbornik radova [Zagreb, 1988] / Simpozij ''Sigurnosni i ekološki aspekti prometnog sistema Jugoslavije'' (1988.). 1988, str. 310-312.

Sažetak: U radu se razmatraju ovlaštenja obalne države u pogledu sprečavanja, smanjivanja i nadziranja zagađivanja sa stranih brodova koji plove njenim unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i gospodarskim pojasom. S obzirom na znatna ovlaštenja što ih obalna država ima u pogledu zaštite morske okoline od zagađivanja sa stranih brodova u gospodarskom pojasu, ukazuje se na potrebu ozbiljnog, svestranog i savjesnog razmatranja mogućnosti proglašenja tog pojasa u Jadranu.

1989

Degan, Vladimir-Đuro.  Treba li proglasiti gospodarski pojas u Jadranskom moru. Uporedno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 31 (1989),  121, str. 83-96.

Sažetak: Objašnjava se ukratko pravni režim ovog novog instituta općeg običajnog prava mora, te suverena prava i jurisdikcija koje bi Jugoslavija stekla u tom novom prostoru. Izlažu se i neki prijedlozi o načinima toga proglašenja te o  mjerama i aktima koji bi to proglašenje trebali pratiti ili mu prethoditi ako se ono pokaže opravdanim.

1990

Ćorić, Dorotea.  Upravljanje i očuvanje morskoga bogatstva u okviru isključivog gospodarskoga pojasa : [izvještaj sa seminara]. Uporedno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 32 (1990),  127/128, str. 317-318.

1990

Scovazzi, Tullio.  Naval manoeuvres in the exclusive economic zone. Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno pravo. 21 (1990),  24, str. 281-298.

Sažetak: Pomorski manevri i pravo sudjelovanja u vojnim aktivnostima u isključivom gospodarskom pojasu druge države nisu izričito spominjani u Konvenciji UN o pravu mora. Obično, pomorski manevri mogu biti tretirani u vezi sa slobodom plovidbe, što bi potpadalo pod čl.58 Konvencije, koji se odnosi na prava i dužnosti drugih država u isključivom gospodarskom pojasu. Ostale djelatnosti, kao one što se odnose više na pokuse oružjem nego na plovidbu mogli bi činiti ''ostale'' slučajeve koji potpadaju pod čl.59 Konvencije. One mogu biti dosljedno provođene samo nakon uzimanja u obzir odnosnih interesa što su u pitanju kako za obalnu državu tako i za druge države. U postojećoj međunarodnoj praksi velike pomorske sile inzistiraju na stajalištu da se njihova sloboda u vršenju vojnih operacija izvan granica teritorijalnog mora drugih država temelji na običajnom međunarodnom pravu, što je kodificirano u Ženevskim konvencijama i Konvenciji UN o pravu mora. Međutim izvjestan broj obalnih država (uglavnom zemalja u razvoju) u svom unutrašnjem zakonodavstvu koje se odnosi na isključivi gospodarski pojas zauzima vrlo restriktivno stajalište u pogledu vojnih aktivnosti stranih država.

1990

Vasciannie, S.C.  Land-Locked and Geographically Disadvantaged States in the International Law of the Sea. Oxford : Clarendon Press, 1990 [repr. 2001]. ISBN 0-19-825287-0.

1994

Degan, Vladimir-Đuro. La proclamation de la zone économique exclusive et la protection du milieu marin de l' Adriatique. Actes / Colloque International Espace Adriatique (''Pax Adriatica'') (29-30 novembre 1994) ; sous le haut patronage de Alain Juppe, de Alain Lamassoure.  Str. 95-101.

Cjeloviti tekst:

https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=1993049

1995

Barić Punda, Vesna.  Razgraničenje morskih i podmorskih prostora Republike Hrvatske. Pomorski zbornik. (1995),  Knj. 33, str. 79-91.

Sažetak: Predmet ovog rada je analiza razgraničenja morskih i podmorskih prostora RH. Posebice se zalazi u aktualno pitanje povlačenja novih ravnih polaznih crta u središnjem dijelu hrvatske obale i predlaže se varijanta koja bi zatvarala otoke Lastovo-Sušac-Biševo-Svetac-Jabuka-Dugi otok. Razmatra se i proglašenje gospodarskog pojasa Hrvatske te zastupa gledište o jedinstvenosti vanjske granice epikontinentskog i gospodarskog pojasa. Buduće razgraničenje gospodarskih pojasa u Jadranu vjerojatno bi se podudaralo s bilateralnim razgraničenjem epikontinentskih pojasa između Hrvatske i Italije.

1996

Ibler, Vladimir.  Pravo Republike Hrvatske da proglasi svoj isključivi gospodarski pojas. Rad HAZU. (1996),  Knj. 473 / Knj. 34, str. 23-46.

http://dizbi.hazu.hr/object/view/10407

1996

Degan, Vladimir-Đuro.  Maritime areas of the Republic of Croatia in its 1994 Maritime Code. Uporedno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 38 (1996 [1997]),  149/152, str. 11-30.

Sažetak: U ovoj su raspravi izloženi propisi iz Drugog dijela Pomorskog zakonika RH koji se odnose na morske i podmorske prostore Republike Hrvatske, napose oni o unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, gospodarskom pojasu, epikontinentskom pojasu, te o pravu progona. Izvršena je usporedba tih propisa s obvezama RH prema međunarodnim konvencijama i običajnom pravu mora.??U zaključku je navedeno da je najveći dio tih propisa sročen istim riječima kao i oni u Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine. Zbog toga je taj dio Pomorskog zakonika RH vjerojatno jedan od najmodernijih u svijetu. _Istaknuta je činjenica da u Glavi IV, o gospodarskom pojasu, čl.42(1). izrijekom ne propisuje provedbene mjere protiv stranog broda koji djeluje u kršenju međunarodnih i domaćih propisa o zaštiti i očuvanju morskog okoliša u gospodarskom pojasu Hrvatske. Konvencija iz 1982. za Hrvatsku je ugovor na snazi, a po čl.134. njezina Ustava takvi ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike i po pravnoj su snazi iznad zakona. To znači da i nakon što Hrvatski sabor proglasi gospodarski pojas, u njemu će se protiv stranih brodova poduzimati samo one provedbene mjere koje predviđa ta Konvencija. To je dopunska garancija da će se u gospodarskom pojasu RH i dalje poštivati sloboda plovidbekao i prije njegova proglašenja.  _Na koncu ove rasprave razmotreni su propisi Pomorskog zakonika koji neškodljiv prolazak stranih ratnih brodova teritorijalnim morem RH uvjetuju prethodnom notifikacijom (čl.23), i ograničuju taj prolazak na tri strana ratna broda iste državne pripadnosti (čl.27). _S tim u vezi su razmotrena vladajuća gledišta znanosti i međunarodni ugovorni propisi koji se odnose na neškodljivi prolazak stranih ratnih brodova. Unatoč određenom razvoju ugovornih propisa iz te oblasti, ostale su dvojbe o dozvoljenosti ili nedozvoljenosti propisivanja posebnih uvjeta za taj prolazak od strane obalnih država. Proturječna praksa država i nepostojanje communis opinio juris spriječili su nastanak bilo kakvog običajnog pravila o tome. Sve to opravdava tekst interpretativne izjave koju je Republika Hrvatska uložila Glavnom tajniku UN kao depozitaru Konvencije iz 1982. na temelju njezina članka 310, a koja glasi:  "Republika Hrvatska smatra da u smislu članka 53. Bečke konvencije o pravu ugovora, od 23. svibnja 1969, ne postoji imperativna norma općeg međunarodnog prava koja bi obalnoj državi zabranjivala da svojim zakonima i propisima zahtijeva notifikaciju namjere neškodljivog prolaska stranih ratnih brodova kroz njezino teritorijalno more i da ograniči broj brodova kojima je dopušteno istovremeno vršenje prava neškodljivog prolaska (članci 17-32. Konvencije)."

To se, međutim, ne odnosi na neškodljivi prolazak stranih ratnih brodova tjesnacima koji služe međunarodnoj plovidbi. Po mišljenju Međunarodnog suda izloženog u presudi u sporu o Krfskom tjesnacu (meritum) iz 1949, općenito je prihvaćeno i u skladu s međunarodnim običajem da države u doba mira imaju pravo da šalju svoje ratne brodove da prolaze kroz međunarodne tjesnace između dva dijela otvorenog mora, bez prethodnog odobrenja obalne države, pod uvjetom da je taj prolazak neškodljiv.

1999

Barić Punda, Vesna i Lulić, Mira.  Prikaz pojedinih odredbi o gospodarskom pojasu u nacionalnim propisima. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 36 (1999),  53/54, str. 103-112.

Sažetak: Analiza pojedinih odredbi nacionalnih propisa o gospodarskom pojasu u središtu je pozornosti autorica. Suvereno je pravo obalnih država da odluče kada će ga proglasiti. Do sada je gospodarski pojas proglasilo 106 država sa svih kontinenata s različitim društvenim i političkim sustavima. Po svom izboru autorice su se upustile u analizu samo dijela odredbi nacionalnih propisa o gospodarskom pojasu, ali su rezultati ipak dostatni za zaključak da su nacionalni propisi, iako različito tretiraju pojedina pitanja instituta gospodarskog pojasa, u osnovi ipak identični. Legislativni pokret obalnih država bit će predmetom i daljnjih istraživanja, kada će se moći cjelovitije ukazati na rezultate komparativnog pristupa ovoj temi.

2000

Seršić, Maja.  The Exclusive Economic Zone in the Adriatic. Periodicum Biologorum. 102 (2000),  Suppl. 1, str. 173-179.

2000

Znanstveno-stručni skup (Split ; 2000).  Gospodarski pojas u Jadranu - da ili ne ? : [zbornik referata]. Split : Institut za oceanografiju i ribarstvo, 2000.

2000

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora i Završni akt Treće konferencije UN o pravu mora s Prilozima I-VII i Dodatkom, i Sporazum o primjeni XI dijela Konvencije UN o pravu mora (1982.) = United Nations Convention on the law of the sea. Final act of the Third United Nations Conference on the Law of the sea. Agreement relating to the implementation of Part XI of the UN Convention on the law of the sea of 10 December 1982. Narodne novine : Međunarodni ugovori. 9 (2000), 9, str. 361-556.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/full/2000_06_9_84.html

2001

Ćorić, Dorotea.  Teritorijalna primjena međunarodnog sustava odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1992. godine u državama koje nisu proglasile gospodarski pojas. Poredbeno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 40 (2001), 155, str. 71-82.

Sažetak: U radu se izlaže problem teritorijalne primjene Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1992. godine (Konvencija o odgovornosti iz 1992.) i Međunarodne konvencije o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja uljem iz 1992. godine (Konvencija o fondu iz 1992.) u državama ugovarateljicama koje nisu proglasile gospodarski pojas. Navedeni međunarodni sustav odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1992. uz obalu i teritorijalno more država članica proširuje svoju primjenu i na štetu nastalu u njihovom gospodarskom pojasu. Kako većina mediteranskih država (među njima i Republika Hrvatska) nije iskoristila svoje pravo na proglašenje gospodarskog pojasa, u odnosnim državama konvencijski sustav se primjenjuje na njihovu teritoriju, uključujuci i teritorijalno more. Za štetu nastalu izvan granica teritorijalnog mora ne postoji nikakav sustav obeštećenja. Svjesni ozbiljnosti situacije predstavnici država ugovarateljica koje nisu proglasile gospodarski pojas, u okviru Međunarodne pomorske organizacije, pokušavaju naći način kako osigurati primjenu navedenih instrumenata i izvan granica teritorijalnog mora. Posebice se iznosi talijanski Prijedlog Deklaracije mediteranskih država za primjenu konvencijskog sustava izvan područja teritorijalnog mora, te mjere koje bi trebala poduzeti Republika Hrvatska u cilju postizanja odgovarajuće pravne regulative koja će pridonijeti očuvanju i zaštiti Jadranskog mora.

2003

Hrvatski sabor.  Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 165 (2003), 157, str. 6761-6762.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2003_10_157_2250.html

2003

Vokić Žužul, Marina.  Prava trećih država u gospodarskom pojasu obalne države. Poredbeno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 42 (2003),  157, str. 85-107.

Sažetak: Predmet ovoga rada je analiza prava koja u gospodarskom pojasu obalne države mogu ostvarivati sve obalne i neobalne države. uz detaljan prikaz pravnog uređenja materije u odredbama Konvencije o pravu mora iz 1982., razmatraju se i vladajuća gledišta međunarodnopravne doktrine te rješenja u zakonodavstvima pojedinih zemalja. Posebna pozornost je posvećena ostvarivanju tuh prava u potencijalnom hrvatskom gospodarskom pojasu, prvenstveno mogućim zahtjevima od strane susjednih neobalnih država i država u nepovoljnom geografskom položaju. Sva pitanja razmatrana u ovom radu upućuju na zaključak da ispunjavanje dužnosti prema drugim državama u budućem gospodarskom pojasu RH ne bi trebalo imati utjecaja na donošenje odluke o njegovom proglašenju.

2003

Vokić Žužul, Marina.  Republika Hrvatska i isključivi gospodarski pojas. Zagreb : Novi informator, 2003. ISBN 953-99385-0-3.

2003

Hrvatski sabor.  Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 165 (2003), 157, str. 6761-6762.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2003_10_157_2250.html

2004

Turkalj, Kristian.  Sporazum Ujedinjenih naroda o pograničnim ribljim naseljima i vrlo migratornim vrstama iz 1995. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 54 (2004),  6, str. 1159-1190.

Sažetak: U radu se analizira Sporazum UN o pograničnim naseljima i vrlo migratornim vrstama iz 1995. čije je sklapanje potaknulo zabrinjavajuće stanje svjetskog ribolova te potreba dodatne razrade načelnih odredi Konvencije o pravu mora koje se odnose na riblja naselja u isključivim gospodarskim pojasovima dviju ili više obalnih država ili u isključivom gospodarskom pojasu jedne države i u području uz njega (čl. 63.) te na vrlo migratorne vrste (čl. 64.). Većina odredaba Sporazuma je usmjerena ostvarivanju dugoročnog očuvanja i održivog iskorištavanja pograničnih i vrlo migratornih ribljih naselja. Pri tome se ispituje koliko su odredbe Sporazuma puka provedba konvencijskih obveza odnosno koliko su važne za daljnji razvoj međunarodnog prava mora. Na kraju rada se zaključuje da je Sporazum ostvario pozitivan legislativni pomak u ribarskoj politici od politike iskorištavanja prema politici očuvanja i održivog gospodarenja.

2004

Vokić Žužul, Marina.  Jurisdikcija obalne države u pogledu zaštite i očuvanja morskog okoliša u gospodarskom pojasu. Poredbeno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 43 (2004),  158, str. 213-226.

Sažetak: U članku se razmatraju prava i dužnosti koje obalnoj državi u gospodarskom pojasu daje Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. godine radi zaštite i očuvanja morskog okoliša. Iako u tom morskom prostoru sve države uživaju slobodu plovidbe, radi sprječavanja, smanjivanja i nadziranja onečišćenaj s brodova, obalna država može donositi i provoditi vlastite zakone i druge propise koji su usklađeni s općeprihvaćenim međunarodnim pravilima i standardima. Za posebna, jasno određena područja u granicama gospodarskog pojasa obalna država može, nakon što se putem IMO-a savjetuje sa svim drugim zainteresiranim državama, donositi i dodatne propise koji su nužni za njihovu djelotvornu ekološku zaštitu. Ni potapanje u gospodarskom pojasu ne smije se obaviti bez izričitog prethodnog odobrenja obalne države koja ima pravo dopustiti, urediti i nadzirati takvo potapanje. Analiza konvencijskih odredbi i njihove primjene u praksi država upućuje na nedvojbenu važnost ostvarivanja tih prava u prostoru zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske.

2004

Vokić Žužul, Marina.  Obalne države i zaštita od onečišćenja s brodova u gospodarskom pojasu. Kapetanov glasnik : More je naš izbor. (2004),  8, str. 6-8.

2004

Vokić Žužul, Marina.  Povijesni prikaz nastanka međunarodnopravnog režima gospodarskog pojasa. Kapetanov glasnik : More je naš izbor. (2004),  9, str. 7-8.

2004

Županović, Šime.  Ribarstvo Jadrana i gospodarski pojas. Adrias : Zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. (2004),  11, str. 165-191.

Sažetak: Jadransko more iz godine u godinu postaje sve siromašnije. Uzrok tom siromaštvu je preintenzivno iskorištavanje ribljeg fonda od strane talijanskih ribara. prema stupnju iskorištavanja Jadran spada u red najugroženijih mora u Mediteranu. _Najpovoljniji optimalni ulov u Jadranu već je odavno prekoračen i zbog toga imamo prelov, tj. prekomjerni lov. Ribolovna smrtnost od iskorištavanja je daleko veća od prirodne smrtnosti i prema tome, prosječna biomasa zrele faze u ribljem naselju je sve manja. _Zato se postavlja pitanje zašto Republika Hrvatska još odugovlači s proglašenjem njenog isključivog gospodarskog pojasa (EEZ), koji je na Konvenciji UN o pravu mora, 1982., (UNCLOS III) usvojen kao novi objekt općeg međunarodnog prava. _Stoga je svrha ovoga rada ukazati na stanje ribljeg fonda u Jadranu i koliko je taj preintenzivan lov talijanskih ribara u njemu povezan s problemom prelova (overfishing). Na osnovi te činjenice ispitano je također i stanje ribljeg fonda u teritorijalnom moru RH i koliko prelov šteti njenom ribarstvu i njegovom perspektivnom razvoju. Riječ je o ihtiološkim i ribarstveno-biološkim istraživanjima u dužem vremenskom razdoblju.

2004

Barić Punda, Vesna.  Proširenje jurisdikcije Republike Hrvatske na moru. Adrias : Zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. (2004), 11, str. 119-133.

Sažetak: Autorica izlaže razloge i motive donošenja Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru (2003.) izvan vanjske granice teritorijalnog mora, međunarodnopravnu dopustivost ustanovljavanja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, vanjsko-političke okolnosti i osjetljivost susjednih obalnih država (Italije i Slovenije) na proširenje jurisdikcije RH u Jadranu, politiku EU, stavove Ministarke konferencije o održivom razvoju ribolova u Sredozemlju, te okolnosti koje su uvjetovale donošenje novog akta, Odluke o dopuni Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru (2004.).

2004

Odluka o dopuni Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 166 (2004), 177, str. 2494.

?

2005

Miloš, Ivan i Rudić, Dušan.  Gospodarski pojas - strateški čimbenik prometno-gospodarskog sustava Republike Hrvatske. Naše more. 52 (2005), 1/2, str. 1-12.

Sažetak: Gospodarski pojas RH predstavlja strukturno složen i heterogen a po prirodnim bogatstvima i međunarodnim prometnim koridorima, jedinstven i za Hrvatsku osobito važan sustav. Iznimna prirodna bogatstva i nedvojbene geoprometne komparativne prednosti koje pruža Jadransko more a time i hrvatski gospodarski pojas, za našu zemlju nisu i ne mogu nikada biti sami sebi svrhom, nego su sredstvo za ostvarenje određenog cilja. Unatoč većem broju administrativnih strategija o prometnom i ostalom razvitku Hrvatske, koje su donijete od 1991. do danas, u praksi je nemoguće prepoznati i dokazati postojanje konkretnog ili stvarnog cilja naše države, a time ni sredstava i metoda za njihovo ostvarenje na području gospodarskog pojasa. Iz brojnih pozitivnih svjetskih iskustava i modela za učinkovito upravljanje morem i morskim bogatstvima, među kojima je i strategija susjedne Slovenije, koja je utvrđena još 1978. godine, može se zaključiti da se prirodni resursi i geoprometne komparativne prednosti ne mogu iskoristiti modelom apsolutno slobodne i neregulirane tržišne ''utakmice''. Umjesto toga u ovom je istraživanju ponuđen model logistike središnje državne vlasti koja bi trebala, u kombinaciji slobodnog tržišta i u svijetu uobičajenih državnih protekcionizama, osigurati uvjete za rad i razvoj slobodnog poduzetništva na području pomorskoga gospodarskog pojasa, a u kombinaciji s morskim područjima i resursima njegova okruženja, uz uporabu koncesija kao međunarodno priznatog i dokazanog instituta za učinkovito korištenje javnim dobrom (dobrom u općoj upotrebi) kao što je more i pomorsko dobro na području naše zemlje.

2005

Rudolf, Davorin ml.  Odnosi Hrvatske i Europske unije u području ribolova. Adrias : Zbornik Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. (2005),  12, str. 115-127.

Sažetak: Nad epikontinentskim pojasom RH obavljao se prekomjeran ribolov. To je bio osnovni motiv koji je potaknuo hrvatskog zakonodavca da proglasi zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, odnosno gospodarski pojas. Iako se gospodarski pojas može proglasiti jedino jednostrano (zakonom, deklaracijom i sl.), Vijeće EU je kritiziralo Hrvatsku upravo zbog jednostranosti i pozvalo je na dijalog sa susjedima. Uslijedila je Odluka Hrvatskog sabora kojom su ribari iz zemalja članica Europske unije izuzeti od primjene pravnog režima gospodarskog pojasa (zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa) dok se ne zaključi ugovor RH s EU o partnerstvu na području ribarstva. Odluka je donesena u vrijeme nastojanja Hrvatske da postane kandidat za članstvo u EU. Sličan poziv na 'dijalog i koordinaciju' upućen je Hrvatskoj i s ministarske konferencije o održivom razvoju ribarstva Mediterana, održane u Veneciji, pod odlučnim utjecajem Europske komisije. Autor smatra da na taj način EU prije svega vodi računa o interesima svojih članica s jakim ribolovnim flotama, a manje o općim interesima i stajalištima država izvan EU. Na kraju autor poručuje da se u pregovorima Hrvatske u EU o zakljuičenju ugovora o partnerstvu u području ribarstva inzistira na odgovornom i održivom ribolovu, a to znači da će se morati smanjiti količine ulova i u gospodarskom pojasu RH.

2005

Barić Punda, Vesna.  Zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske i međunarodno pravo mora. Strani pravni život. 44 (2005), 1-2, str. 71-94.

RH je 3. listopada 2003. godine donijela Odluku o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru kojom je, izvan vanjske granice teritorijalnog mora ustanovljen zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. Osam mjeseci nakon donošenja Odluke, 3. lipnja 2004. donijet je novi akt, Odluka o dopuni Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru, kojim se odgađa primjena pravnog režima ZERP-a za države članice Europske unije do sklapanja ugovora o partnerstvu u ribarstvu između EU i RH. Svrha ovoga rada je dati uvid u odnos unutrašnjeg prava Hrvatske i međunarodnog prava mora, međunarodnopravnu  dopustivost ustanovljavanja ZERP-a, utvrđivanje njegove vanjske granice do crte razgraničenja koja slijedi crtu razgraničenja epikontinentskih pojasa Hrvatske i Italije. Izloženi su i složeni vanjskopolitički odnosi zbog kojih je Hrvatska primorana učiniti značajne ustupke ostavljajući slobodu ribolova za ribare državljane država članica EU.

2005

Deklaracija [o poništenju slovenskog Zakona o ekološkoj zoni]. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 167 (2005), 119, str. 10483-10484.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2005_10_119_2169.html

[usp.  Zakon o zaštićenoj ekološkoj zoni i epikontinentalnom pojasu (Ljubljana ; 2005.)]

2006

Dominis, Željko.  Nestanak instituta otvorenog mora na Jadranu. Naše more. (2006),  5/6, str. 228-238.

Sažetak: Talijanski parlament izglasovao je Zakon o zaštitno-ekološkoj zoni u Jadranskom moru, koja obuhvaća područje od vanjskih granica talijanskoga teritorijalnog mora do crte sredine, to jest do crte koja će biti određena sporazumima sa susjednim državama, Hrvatskom i Slovenijom, a koje će biti pod talijanskom jurisdikcijom i u kojoj će za strane državljane i strane brodove vrijediti talijanski i zakoni Europske unije, ali i međunarodni sporazumi za sprečavanje onečišćenja mora, za zaštitu morskih organizama, biološke raznovrsnosti i arheološkoga blaga na morskom dnu, osim propisa koji se odnose na ribolovnu djelatnost. _Svrha ovog rada je pokazati koje su posljedice talijanskog proširenja svoje jurisdikcije na moru, dakle proglašenja zaštitnoga ekološkog pojasa u Jadranu (što se u prvom redu ogleda u činjenici potpunoga nestanka otvorenog mora kao instituta međunarodnog prava), slovenskoga proglašenja zaštićene ekološke zone i epikontinentalnog pojasa, normativnog uređenja odnosa na Jadranskom moru, u skladu s pravima i dužnostima obalnih, ali i drugih država u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, te u odnosu prema pravnom uređenju morskog ribolova, iskorištavanju rudnog bogatstva iz podmorja, postupanju pri pojavi onečišćenja morskog okoliša, ali i u odnosu prema odredbama novoga hrvatskog pomorskog prava i međunarodnoga pomorskog prava, s obzirom na razgraničenje s Italijom, Slovenijom i Crnom Gorom, uz druge implikacije koje bi navedenim proglašenjem mogle nastati.

2006

Zakon o izmjeni i dopunama Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 168 (2006), 138, str. 10273-10274.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2006_12_138_3118.html

2007

Degan, Vladimir-Đuro.  Konsolidacija pravnih načela o razgraničenjima morskih prostora i slovenska ''Bijela knjiga'' iz 2006. godine. Poredbeno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 46 (2007),  161, str. 13-39.

Sažetak: Arbitražna presuda izrečena u 2006. godini izlaže, između ostaloga, sintezu pravila iz prijašnjih međunarodnih sudskih i arbitražnih presuda o razgraničenjima na moru. U tome aspektu ona će biti od koristi svim državama koje u dobroj vjeri pregovaraju o povlačenju njihovih morskih granica. Iz uklona tih zaključaka podvrgavaju se kritičkoj analizi zahtjevi izneseni u slovenskoj ''Bijeloj knjizi'' iz 2006., kojima se svojataju morski prostori koji prema tim pravilima pripadaju Hrvatskoj.

2007

Rudolf, Davorin.  More pod vlašću Republike Hrvatske i odnosi sa susjednim državama. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 44 (2007),  84, str. 67-75.

Sažetak: Republika Hrvatska je 2004. donijela novi Pomorski zakonik. Bitnih novina glede njegovih javnopravnih odredbi nema: uz teritorijalno more, široko 12 morskih milja, nema vanjskog morskog pojasa, a zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (proglašen 2003.) jedino je preimenovan u gospodarski pojas.

2007

Vidas, Davor.  Zaštita Jadrana. Zagreb : Školska knjiga, 2007. ISBN 978-953-0-61494-9.

2008

Dominis, Željko.  Zakon o obalnoj straži i progon stranog broda s carinskog motrišta. Naše more. (2008),  1/2, str. 35-46.

Sažetak: Talijanski parlament izglasovao je Zakon o zaštitno-ekološkoj zoni u Jadranskomu moru, koji obuhvaća područje od vanjskih granica talijanskoga teritorijalnog mora do crte sredine, i bit će pod talijanskom jurisdikcijom pa će tu za strane državljane i strane brodove vrijediti talijanska legislativa i zakoni Europske unije, te međunarodni sporazumi za sprječavanje onečišćenja mora, za zaštitu morskih organizama, biološke raznovrsnosti i arheološkog blaga na morskom dnu, osim propisa koji se odnose na ribolovnu djelatnost.??Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske obuhvaća morski prostor od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine do crte razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljene Sporazumom između bivše SFRJ i Republike Italije o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine. Međutim, Hrvatski sabor odgodio je primjenu pravnog režima u tom pojasu za članice Europske unije i odredio da će se od l. siječnja 2008. za ribarske i druge brodove Europske zajednice primjenjivati ribolovni i ekološki propisi Republike Hrvatske u tom pojasu.??Posljedica proglašenja Zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i talijanskoga zaštićenog ekološkog pojasa ogleda se, u prvom redu, u potpunom nestanku otvorenog mora kao instituta međunarodnog prava u Jadranu, jer se oba pojasa protežu od vanjskih granica teritorijalnog mora obiju država u smjeru pučine do crte sredine.??Kako je Hrvatski sabor u listopadu 2007. godine zakonom uspostavio Obalnu stražu Republike Hrvatske, koje brodovi i zrakoplovi mogu samostalno ili u suradnji s drugim ovlaštenim tijelima poduzimati progon plovnog objekta zatečenoga u kršenju propisa Republike Hrvatske ili općeprihvaćenih međunarodnih propisa i standarda, autor je u članku dao odgovor na pitanje može li se progon stranog broda započet u hrvatskomu teritorijalnom moru, obuhvativši zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske, nastaviti i u talijanskomu zaštićenom ekološkom pojasu s obzirom na to da u tom području za strane državljane i strane brodove vrijede talijanski i zakoni Europske unije te međunarodni sporazumi koji se odnose na zaštitu i ekologiju mora i morskog dna s posebnim osvrtom na ovlasti carinskih tijela u zaštićenomu ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske i progon stranoga broda s carinskoga motrišta.

2008

Šek, Filip, Komadina, Leo i Vrzić, Marin.  Utjecaj globalnog gospodarstva na pomorski promet. Pomorski zbornik. (2008),  Knj. 45, str. 37-50.

Sažetak: U ovom se radu govori o procesu globalizacije, samom značenju pojma kao i utjecajima globalizacije na svjetsko gospodarstvo, politiku i svjetsku zajednicu općenito, razvoj humaniteta, pomorski promet i ukupno pomorsko gospodarstvo. Istaknuto je da globalizacija ima negativne i pozitivne aspekte, ali da svakako donosi značajne promjene. Kako je pomorski sustav u funkciji prometnog sustava, koji je opet dio jednog većeg sustava - gospodarskog sustava, objašnjeni su utjecaji globalizacije i liberalizacije svjetskog tržišta na pomorski promet i ostale elemente koji su u posrednoj ili neposrednoj vezi s pomorskim prometom. Na kraju je spomenut problem svjetske financijske krize i navedeni su mogući modeli koji bi mogli ublažiti posljedice svjetske financijske krize.

2008

Vukas, Budislav.  Pomorski zakonik Republike Hrvatske i međunarodno pravo mora. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 58 (2008),  1/2, str. 181-203.

Sažetak: Pomorski zakonik RH, kako onaj prvi iz 1994. godine, tako i njegova nova verzija iz 2004., uređuje pravni poredak uz hrvatske obale Jadrana, ali i pravne odnose brodova pod našom zastavom izvan prostora nad kojima Hrvatska ima suverenost, suverena prava i jurisdikciju, te cjelokupnu materiju pomorskog prava. U radu se isključivo obrađuju pitanja međunarodnog prava mora, usporedbom pravila Zakonika o međunarodnopravnim režimima uz naše obale, s Konvencijom UN o pravu mora (1982.). Pri tome se posebna pažnja posvećuje režimu vanjskog pojasa, koji Hrvatska iz nepoznatih razloga nije proglasila, kao i režimu isključivog gospodarskog pojasa. Taj pojas Hrvatska nije uspostavila s punim njegovim sadržajem, što izaziva kritike hrvatske javnosti kao i odgađanje primjene tog novog režima s obzirom na države članice EU. Međutim i na takav ''okrnjeni'' gospodarski pojas neopravdano prosvjeduju dvije nama susjedne zemlje, članice EU. Njihovo se uzrujavanje intenzivira zbog činjenice da je Hrvatska odlučila od 1.siječnaj 2008. pravila o tome pojasu početi primjenjivati i na države članice EU.

2008

Rudolf, Davorin ml.  Europska unija i očuvanje ribljih bogatstava u Jadranu. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 45 (2008), 90, str. 779-795

Sažetak: Zajednička ribarska politika je sredstvo EU za racionalni ribolov na održivoj osnovi. U devastiranom Sredozemnom moru se te mjere provode samo djelomično. - RH je proglasila zaštićeni ekološko-ribolovni pojas - s osnovnom svrhom očuvanja ribljih bogatstava u Jadranu. EU ga je opstruirala premda je mnogo učinkovitije sredstvo zaštite ribljih bogatstava nego što će biti zajednička ribarska politika. Racionalan i održivi ribolov je zanemaren. - Zajednička ribarska politika se formira pod utjecajem svih članica EU, unutar koje su odnosi moći asimetrični, a tako će biti i nakon učlanjenja Hrvatske u tu međunarodnu organizaciju. U slučaju hrvatskog dijela Jadrana se umjesto brige za očuvanjem ribljih bogatstava, presudnijim pokazao socijalno-gospodarski interes država EU koje love u tuđem gospodarskom pojasu (hrvatskom ZERP-u). Taj interes teži očuvanju statusa quo i iznalaženju izgovora (poput interpretacije zapisnika sa sastanka državnih tajnika Hrvatske, Slovenije i Italije 4. lipnja 2004. u Bruxellesu) za nepoštivanje međunarodnim pravom zajamčenoga prava na gospodarski pojas. Na primjeru hrvatskoga ZERP-a je do izražaja došla moć u međunarodnim odnosima, potisnuvši međunarodno pravo. Pravno uređena zajednica, EU, koja u svim svojim pravnim aktima na kojima je utemeljena, ističe poštivanje međunarodnoga prava, trebala je poštivati suvereno pravo proglašavanja ZERP-a koje pripada državi nečlanici, utemeljeno na međunarodnom ugovoru (Konvenciji UN o pravu mora) koji jednako obvezuje EU, njezine države članice i Hrvatsku.

2008

Pravilnik o zaštiti morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 170 (2008), 47, str. 2-5.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2008_04_47_1591.html

2008

Ćorić, Dorotea; Debeljak Rukavina, Sandra.  Zaštita morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. 29 (2008), 2, str. 959-974.

Sažetak: U radu se daje prikaz propisa RH koji se odnose na zaštitu morskog okoliša u njezinom zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Proglašenjem navedenog pojasa RH, a u skladu sa zakonodavnim i provedbenim ovlaštenjima obalnih država iz Konvencije UN-a o pravu mora (1982.), može donositi vlastite propise radi sprječavanja, smanjivanja i nadziranja onečišćenja u tom prostoru. U radu se osobita pozornost posvećuje Pravilniku o zaštiti morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu RH koji je na snazi od svibnja 2008.godine. Posebno se naglašavaju ovlaštenja nadležnih tijela RH u slučaju povrede odgovarajućih propisa te mogućnost njihova sankcioniranja.

2008

Odluka o izmjeni Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 170 (2008), 31, str. 2.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2008_03_31_998.html

2008

Vidas, Davor.  The UN Convention on the Law of the Sea, the European Union and the Rule of Law : What is going on in the Adriatic Sea ?  Lysaker : Fridtjof Nansen Institute, 2008. ISBN 978-82-7613-540-4 (print ver.) ; ISSN 1504-9744 (project)

2009

Lazić, Mia.  Republika Hrvatska i isključivi gospodarski pojas. Pravnik. 43 (2009),  87, str. 93-115.

Sažetak: Na Trećoj konferenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora donesena je 1982. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora koja je uvela isključivi gospodarski pojas kao novi specifi čni pravni režim. Neosporno je da svaka obalna država ima pravo proglasiti svoj isključivi gospodarski??pojas, kako na temelju Konvencije, tako i na temelju običajnog međunarodnog prava mora. Međutim, sredozemne države oklijevale su s proglašenjem svojih isključivih gospodarskih pojaseva, jer je Europska unija (EU), pod utjecajem razvijenih obalnih država članica, smatrala da Sredozemlje, kao zatvoreno ili poluzatvoreno more, nije pogodno za proglašenje takvih pojaseva. Takvo stajalište nije utemeljeno na Konvenciji. Sve lošije stanje ribljeg fonda i opasnosti za morski okoliš, utjecali su na polaganu promjenu takvog stava. i shvatilo se da je proširenje jurisdikcije u Sredozemlju nužno kako bi se riješili navedeni problemi. _U želji da bolje gospodari živim bogatstvima Jadrana i zaštiti morski okoliš, Hrvatska je konačno 3. listopada. 2003. proglasila svoj Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) koji sadrži sve bitne elemente isključivog gospodarskog pojasa. Italija, Slovenija, te institucije EU reagirale su na jednostrano hrvatsko proglašenje i tražile da Hrvatska odgodi primjenu režima ZERP-a, dok se ne postigne sporazum u interesu svih susjednih država. Pod utjecajem tih pritisaka, Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru više je puta mijenjana. Posljednjom Odlukom koju je Hrvatski sabor donio u ožujku 2008. odlučeno je da se ZERP neće primjenjivati na članice EU. _Kada Hrvatska postane punopravna članica Unije, područje koje je sada u režimu ZERP-a, postat će dio ribarskih voda Zajednice i na njega će se primjenjivati Zajednička??ribarska politika Europske unije.

2009

Miloš, Ivan, Jakopič, Marijana i Miloš, Ana.  Hrvatski gospodarski pojas - baština čovječanstva u funkciji gospodarskog razvoja Republike Hrvatske i tangentnih zemalja. Suvremeni promet. 29 (2009),  3/4, str. 270-277.

Sažetak: Gospodarski pojas RH predstavlja strukturno složen i heterogen, a po prirodnim bogatstvima i međunarodnim prometnim koridorima, i jedinstven te za Hrvatsku osobito važan sustav. Izuzetno značajna prirodna bogatstva kao i nedvojbene geoprometne komparativne prednosti koje pruža Jadransko more, a time i hrvatski gospodarski pojas, za našu zemlju nisu i ne mogu nikada biti cilj nego sredstvo za ostvarenje određenog cilja. Unatoč većem broju administrativnih strategija o prometnom i gospodarskom razvitku Hrvatske koje su donijete od 1991. godine do danas, u praksi je nemoguće prepoznati i dokazati postojanje konkretnog ili stvarnog cilja hrvatske države, a time ni sredstava i metoda za njegovo ostvarenje na području pomorskoga gospodarskog pojasa. Iz brojnih pozitivnih svjetskih iskustava i modela za učinkovito upravljanje moerm i morskim bogatstvima, među kojima je i strategija susjedne Slovenije, koja je utvrđena još 1978. godine, može se zaključiti da se prirodni resursi i geoprometne komparativne prednosti ne mogu iskoristiti modelom apsolutno slobodne i neregulirane tržišne ''utakmice''. Umjesto toga, u ovom istraživanju je ponuđen model logistike središnje državne vlasti koja bi trebala u kombinaciji slobodnog tržišta i u svijetu uobičajenih državnih poticaja osigurati uvjete za rad i razvoj slobodnog poduzetništva na području pomorskoga gospodarskog pojasa, a u kombinaciji s morskim područjima i resursima njegovog okruženja, uz uporabu koncesija kao međunarodno priznatog i dokazanog instituta za učinkovito korištenje općeg dobra (dobra u općoj upotrebi), kao što je more i pomorsko dobro na području jurisdikcije RH.

2009

Vojković, Goran.  Neusklađenost propisa o zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske i Prekršajnog zakona. Pomorstvo = Multidisciplinary Scientific Journal of Maritime Research : Multidisciplinarni znanstveni časopis. 23 (2009), 2, str. 375-389.

Sažetak: Hrvatski sabor je 3. listopada 2003. godine Odlukom o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru proglasio sadržaje isključivoga gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan vanjske granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša, čime je uspostavljen zaštićeni ekološko-ribolovni pojas RH. _Nakon proglašenja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika propisani su prekršaji koje je moguće počiniti u tom pojasu. Međutim, temeljni postupovni propis kojim se reguliraju prekršaji - Prekršajni zakon, određuje kako se prekršajno pravo RH primjenjuje na svakoga tko počini prekršaj na njezinu području te na domaćem brodu ili zrakoplovu. Prekršaj je počinjen na području RH kad je počinitelj na tom području radio ili bio dužan raditi ili kad je posljedica nastupila na njezinu području. Takvom odredbom mogućnost sankcioniranja stranih brodova za prekršaje u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, a koji nije dio državnog teritorija RH, postaje vrlo dvojbena. _U članku se, nakon uvoda u sadašnje stanje, analiziraju postojeći propisi te daju prijedlozi de lege ferenda kako bi se ovaj ozbiljan propust prevladao.

2010

Šošić, Trpimir M.  Konvencija UNESCO-a o zaštiti podvodne kulturne baštine i jurisdikcija država u Jadranskome moru. Poredbeno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 49 (2010), 164, str. 101-138.

Sažetak: Konvencija UNESCO-a o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. predstavlja prvi mnogostrani međunarodni ugovor koji se sustavno i sveobuhvatno bavi zaštitom podvodnih kulturnih dobara. Republika Hrvatska je Konvenciju ratificirala kao treća država, potvrđujući time značaj koji Hrvatska pridaje zaštiti podvodne kulturne baštine. _Osnovna je svrha ovog rada upoznavanje s rješenjima koja Konvencija UNESCO-a iz 2001. nudi u pogledu ovlasti država za zaštitu kulturne baštine u pojedinim morskim pojasevima. Zatim se na temelju takve analize daje osvrt na odgovarajuća pravna pravila unutrašnjeg zakonodavstva nekih obalnih država na Jadranu. Pritom se ponajprije obrađuju relevantni pravni propisi Hrvatske, a komparativno se uzima u obzir i dostupna legislacija Slovenije i Italije.

2011

Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske. Narodne novine : Službeni list Republike Hrvatske. 173 (2011), 5, str. 70-86.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2011_01_5_86.html

2012

Amižić Jelovčić, Petra; Primorac, Željka i Mandić, Nikola.  Obalna straža i zaštita prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Zbornik radova In memoriam prof.dr.sc. Vjakoslav Šmid. (Split : Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2012.), str. 37-59

Sažetak: Pored tijela nadležnih za nadzor i zaštitu interesa RH na moru (lučkih kapetanija, pomorske policije, Hrvatske ratne mornarice) čija je suradnja prijeko potrebna u cilju ostvarenja sigurnosti pomorskog prometa od svih opasnosti koje prijete moru i od mora, nastala je potreba za ustrojstvom još jedne pomorsko-upravne službe koja bi bitno pridonijela zaštiti suverenosti, suverenih prava i jurisdikcije RH na moru, sigurnosti plovidbe, zaštiti morskog okoliša, suzbijanju i sprečavanju mnogih kaznenih djela kažnjivih prema međunarodnom pravu i propisima RH. U te svrhe je Hrvatski sabor donio Zakon o Obalnoj straži RH kojim se određuje ustroj i djelokrug rada Obalne straže kao i ovlasti, poslovi i zadaci koje će Obalna straža biti ovlaštena obavljati. Navedeni Zakon je stupio na snagu 1. studenog 2007. godine. Temeljni poslovi i zadaće Obalne straže su zaštita suverenih prava i provedba jurisdikcije RH u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, epikontinentalnom pojasu i otvorenom moru, dok u području unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Obalna straža pruža potporu drugim nadležnim tijelima državne uprave u provođenju zakona i drugih propisa iz njihove nadležnosti u skladu s odredbama ovog Zakona. Zakonom o Obalnoj straži propisana je obveza donošenja velikog broja uredbi i pravilnika koji detaljnije reguliraju organizaciju i djelokrug rada Obalne straže, od kojih je, iako u zakoašnjenju, veći broj donesen.

2013

Huarte Melgar, Beatriz.  The end of the ''Ice-cold War'' in the Arctic : Challenges in international economic law. Pomorstvo = Multidisciplinary Scientific Journal of Maritime Research : Multidisciplinarni znanstveni časopis. 27 (2013),  2, str. 325-341.

Summary: As a result of climate change, the Arctic region is undergoing dramatic transformation due to melting, which creates new challenges for international economic law. The Arctic coastal states began having maritime boundary disputes concerning the interpretation of limits of their exclusive economic zones beyond 200 nautical miles to cover the extended continental shelf. Thus, they would extend their sovereign rights over the natural resources of the sea floor causing an "ice-cold war" in the zone.??After an analysis of the Arctic legal governance, as well as of its economic activities like scientific research, energetic and fishing exploitation and shipping, it can be stated that a continental shelf race will not take place because of economic and security interests of states in the region, which can be solved efficiently on a basis of international cooperation.

2014

Vokić Žužul, Marina.  Koncept jedinstvene morske granice i rješavanje spora o razgraničenju u Crnome moru : Rumunjska - Ukrajina. Poredbeno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law. 53 (2014), 168, str. 1-40.

Sažetak: Novija sudska praksa potvrđuje tendenciju razgraničenja epikontinentskih i gospodarskih pojaseva između država čije obale leže sučelice ili međusobno graniče jedinstvenom morskom granicom. Utvrđivanje takve zajedničke granične crte, koju su u postupku pred  međunarodnim sudom u Haagu zahtijevale Rumunjska i Ukrajina, u ovome radu je u središtu pozornosti. Dvije države čije obale leže sučelice i međusobno graniče u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora nisu se slagale u pogledu pravca granice koja bi se trebala utvrditi, kao ni u pogledu uloge koju bi u tome razgraničenju trebao imati ukrajinski otok Zmiyinyy (Zmijski otok), smješten oko 20 nautičkih milja istočno od delte Dunava. U radu se istražuju povijesni korijeni njihovoga spora i uzroci neuspješnih pregovora tijekom šest godina te analizira postupak pred Međunarodnim sudom. _Sud je 2009. godine jednoglasnom odlukom, u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora, odredio pravac jedinstvene morske granice između epikontinentskih i gospodarskih pojaseva dviju država. U pažljivo obrazloženoj odluci Sud je po prvi put izložio svoju ''metodologiju razgraničenja'' već izgrađenu u svojoj prijašnjoj praksi te je izričito naveo tri etape postupka razgraničenja. Prva etapa je utvrđivanje privremene crte razgraničenja, druga etapa je ispitivanje postoje li okolnosti koje su valjan razlog za prilagodbu ili za premještanje te crte i konačno, u trećoj etapi Sud provjerava da ta crta ne vodi nepravičnom rezultatu. Presuda sadrži brojna korisna pojašnjenja odredbi Konvencije iz 1982., posebice članaka 74. i 83,. što je od posebnog značaja za buduća razgraničenja Republike Hrvatske sa susjednim državama na Jadranu.